Srbija, Hrvatska i Slovenija razmatraju ideju zajedničkog nastupa na tenderima za nabavku lijekova. Ministar zdravlja Srbije potvrdio da je sve u formi prijedloga kako bi se kroz pilot projekte utvrdio nivo uštede za tri zemlje. Očekuju i smanjenje korupcije. Zbog specifičnog uređenja Bosna i Hercegovina je izvan ovakvih ideja.

Bosna i Hercegovina nema centralizovan sistem nabavke lijekova. Lijekove sa esencijalnih listi, kao i većinu onoga što dolazi u apoteke, između ostalih, nabavlja 12 fondova. Jedan u Republici Srpskoj, jedan Federalni i čak 10 kantonalnih.

U Republici Srpskoj egzistira jedan Fond.

Koji god lijek vam je potreban, na recept ili bez, razlika u cijeni nije zanemariva.

U apoteci u Federaciji BiH lijek koji često kupujemo u ovim hladnim danima košta 8,30 KM. Isti lijek u RS možete dobiti za 7,90 KM. Dakle, razlika u cijeni na malu količinu je mala – pola konvertibilne marke. Jasno je da je razlika na velike količine znatno veća i da korist od toga imaju dobavljači, posrednici ili oni koji cijene određuju.

Do septembra ove godine Bosna i Hercegovina uvezla je blizu 362 miliona maraka lijekova. U 2013. uvezeno je čak 6 hiljada i 718 tona lijekova vrijednih 403 miliona. Kada bismo razliku u cijeni jedne kutije aspirina primijenili na ove iznose, razlika više ne bi bila u desetinama feninga, nego u desetinama miliona maraka. Možda je i to jedan od razloga što konkretno u Federaciji funkcioniše razuđen sistem manjih tendera, a Zakon koji bi sve centralizovao godinama stoji u ladicama Vlade.