Više od 8 hiljada migranata trenutno boravi na području BiH, a njih više od hiljadu i tri stotine nalazi se izvan prihvatnih centara. 15.000 njih je vraćeno sa granice tokom ove godine. Na Svjetski dan migranata nevladin sektor posebno upozorava na poštivanje ljudskih prava u domenu zaštite života i zdravlja za vrijeme pandemije korona virusa.

Bijeg, od rata, siromaštva i loše politike. To su razlozi koji su Muhameda Išara, inače diplomiranog radiologa, natjerali da napusti rodnu Gazu. Mnogo Palestinaca je visokoobrazovano, kaže, ali stopa nezaposlenosti je izuzetno velika. Želja da za svoje troje djece obezbijedi bolji život, preovladala je. Mjesec dana je u Bosni.

“Ljudi ovdje su vrlo dobri, ali je vlast teška i mnoge stvari su komplikovane”, kazao nam je. 

Za razliku od Muhamedove, brojna druga djeca, maloljetnici bez pratnje kao i trudnice dijelom su brojke od 8000 lica u pokretu koliko ih trenutno boravi na teritoriji BiH. 300 maloljetnika bez pratnje nalazi se u centru Ušivak, dok se njihov broj u centru u Blažuju kreće od 50 do 80. Mnogo djece rođeno je u kampu Ušivak, gdje nevladin sektor pokušava osigurati adekvatnu zdravstvenu njegu.

“U tom centru nadam se da ćemo uskoro uspostaviti jednu pedijatrijsku kliniku tamo je uspostavljena ambulanta gdje radi medicinsko osoblje domova zdravlja Kantona Sarajevo i na taj način uz podršku naravno drugih organizacija koje rade u tom centru svaki dan doslovno radimo sa porodicama”, kazao je Dino Pehlić, Dansko vijeće za izbjeglice.

Razlog za dodatni angažman nevladinih organizacija je pandemija koronavirusa. Preopterećeni zdravstveni sistem, zabrane za humanitarno djelovanje samo su neke od poteškoća. Ipak učinkovit sistem izolacije u prihvatnim centrima ,saradnja sa ministarstvima zdravstva i Svjetskom zdravstvenom organizacijom daju rezlutate.

“Covid-19 ne diskiriminira, ljudi diskiriminiraju. Prepoznavajući to, praćenje simptoma, reagovanja na simptome, preventivna izolacija, simptomatska izolacija sve to se vodi prema istim pravilima kao i za lokalno stanovništvo”, kazala je Naida Softić, Dansko vijeće za izbjeglice.

Na terenu djeluju mobilni i terenski timovi Crvenog križa, kao i medicinski tim koji je u protekloj godini zabilježio više od 30 hiljada intervencija pružanja prve medicinske pomoći.

“Upitanju su većinom rane, žuljevi, uganuća, jedan broj faktura. Ono što je važno jeste da smo uspješno iznijeli situaciju sa zaraznim oboljenjima sa kožnim infekcijama”, kazao je Jasmin Nikšić, Crveni križ FBiH.

Brojne rane su one nevidljive. PTSP, seksualno zlostavljanje, žrtve trgovine ljudima, gubitak najmilijih člaova porodice, samo su dijelom rada nevladinog sektora na psihosocijalnoj zaštitit lica u pokretu. No bez obzira na sve, priznaje nam Muhamed s početka priče neke stvari se ne mogu zaliječiti. Poručuje:

“Ne napuštaje vašu zemlju. Loša situacija u vašoj zemlji razlog je blagostanja u nekoj drugoj zemlji, ali vaša zemlja je vaša majka, bilo koja druga zemlja je tuđina i bit će vam vrlo vrlo teško”. 

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad