Vijeće sigurnosti UN-a u proteklih dvadesetak godina posvetilo je više od 150 rezolucija problemima u bivšoj Jugoslaviji.
Samo u tri slučaja rezolucije nisu prošle kada su stalne članice, Rusija, Kina i Sjedinjene Države uložile veto, a u dva navrata stalne članice su ulagale veto kada su na stolu bila pitanja o Bosni i Hercegovini.
Prvi put, 1994. godine, Rusija je uložila veto zbog Bosne i Hercegovine, kada je na dnevnom radu bilo usvajanje rezolucije, kojom se zbog jako teške humanitarne situacije na području Bihaća, tražila striktnija kontrola granica bivše SFRJ sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom.
Pet godine kasnije, Kina se usprotivila usvajanjem rezolucije kojom se produžavao mandat snaga UN-a u Makedoniji za dodatnih šest mjeseci. Prethodno, od Skoplja se tražilo da prizna Tajvan kao nezavisnu državu.
I 2002. godine, u junu, dan uoči osnivanja stalnog Međunarodnog krivičnog suda, SAD su glasale protiv nacrta rezolucije kojom se produžava mandat misije UN-a u BiH, kako svoje vojnike u mirovnim snagama ne bi izlagali riziku suđenja, pred sudom, kojeg suštinski ne priznaju.
Vijeće sigurnosti, kao što je poznato, ima 15 članica. Pet stalnih članica, SAD, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Kina imaju pravo veta, dok se deset zemlja bira na određeni period.
Veto kao opcija je uveden kako bi se spriječilo da se nadglasavanjem donose odluke koje bi mogle izazvati disbalans na globalnom nivou.
Dakle, 8. jula, Rusija je prvi put u postdejtonskom periodu stavila veto na pitanje vezano za Bosnu i Hercegovinu, a drugi put od kako Vijeće sigurnosti postoji.