Elementarna, funkcionalna, informatička pismenost - po svim parametrima, BiH je na začelju evropske liste. Iako ne postoje zvanični podaci, pretpostavlja se da je više od 15 posto populacije nepismeno. Precizne podatke imat ćemo nakon objave rezultata popisa stanovništva, a razloga za optimizam prema mišljenju stručnjaka - nemamo.

I dok mala Adna već zna sva slova abecede, nekoliko decenija stariji od nje, tek se raspituju kako da završe davno započeto osnovno obrazovanje.

Iako ne postoje zvanični podaci, pretpostavlja se da je više od 15 posto bh. populacije nepismeno. U najvećem procentu radi se o ženama.

“Oko 48 posto žena iz ruralnih područja je nepismeno, a 25 muškaraca. U urbanim područjima sedam posto mušaraca i dva posto žena, postoji dakle razlika u ruralne i urbane sredine“, rekla je Dalila Lisica iz OŠ “Džemaludin Čaušević” Sarajevo.

Osnovna škola Džemaludin Čaušević jedna je od nekoliko škola u kantonu koja pruža mogućnost naknadnog završavanja osnovnog obrazovanja.

“Ono što se u našu školu javlja jeste od 18 godina pa je bilo do 30, ali naravno bude i populacije koja bude starija, tj srednje odrasle dobi“, istakla je Lisica.

Univerzitetska profesorica Hanka Vajzović objašnjava kako svake godine fakultete upisuju manje pismene generacije, i to ne samo u kontekstu elementarne pismenosti. Najveći problem su loši temlje postavljeni u osnovnoj školi.

“Imamo sada telefone, poruke, uglavnom tastature pred sobom i u ovom značenju nemamo više ni rukopis koji je čitak i lijep. Nekada je bio krasnopis, pa se vodilo računa kakav rukopis imamo, sada je to sve manje važno“, smatra Hanka Vajzović, profesorica na FPN.

Na pitanje kakva je budućnost pred nama, profesorica Vajzović kaže ne previše svijetla. U tom konktekstu posebnu pažnju potrebno je posvetiti ranom uključivanju djece u obrazovni proces i stvaranju ljubavi prema knjizi, čitanju i pisanju.

Tako bismo u budućnosti imali svijetle primjere, poput male Adne, koja želi otići i korak dalje.