Džamija u Umoljanima, čiji datum izgradnje nije tačno utvrđen, jedina je ostala sačuvana na području Bjelašnice tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini, a lokalno stanovništvo vjeruje kako je spasio srpski vojnik koji je nije htio zapaliti.
Tačno vrijeme gradnje džamije u Umoljanima nije poznato, ali pretpostavlja se da je sagrađena krajem 15. stoljeća. Na pretpostavku upućuje veliko prisustvo muslimana u popisu stanovništva sela Umoljani iz 1488/89. godine kao i činjenica da su Umoljani uvijek bili vjersko središte područja oko gornjeg toka rijeke Rakitnice.
Brvnara – drvena džamija
U temelje džamije ugrađen je veći broj stećaka. Tokom svog postojanja pretrpjela je više značajnih izmjena. Kod mještana je zapamćeno da su džamija i munara bile drvene. Džamija sa kamenim zidovima sagrađena je krajem 19. stoljeća, a današnja kamena munara ‘30-ih godina prošlog stoljeća. Munara je obložena limom krajem ‘70-ih godina.
Tokom 1993. godine 13 sela bjelašničkog područja je zapaljeno. Jedini objekat koji nije zapaljen je džamija u Umoljanima. O razlozima njenog opstanka pričaju se različite priče i legende.
Bajro Sušić je kazao da o džamiji nema puno pisanih podataka.
“Skoro da ih nema nikako. Pouzdano se zna da je džamija vrlo stara. Rađena je u vrijeme Osmanlija, kada je ovo područje bilo u Kliškom sandžaku. Bila je brvnara – drvena džamija”, ispričao je Sušić.
Prema predaji, građu za džamiju graditelji su sjekli u mjestu Potoci, koje se nalazi u blizini Umoljana.
“Posljednjih pet ili šest generacija ne pamti da je tamo bilo šume. Dakle, vrlo je stara. Prvi put se spominje njen imam 1807. godine. Pozvan je u Sarajevo na konsultacije. Zidali su je Popovci iz Popova Polja što govori o ekonomskoj snazi džemata u to vrijeme. Svaki domaćin je bio obavezan da priloži po jedan dukat za džamiju i to je i učinjeno”, ispričao je Sušić.
Munara je kamena i bez šerefe, kako se snijeg, voda i smeće ne bi tamo zadržavalo.
“Ljudi u to vrijeme nisu bili školovani, ali su imali dovoljno pameti i odmah su je obložili šindrom jer ovdje kiše ne padaju pravo i da ne bi ispirale kamen oni su ga zaštitile”, ističe Bajro.
Preživjela posljednji rat
Džamija u Umoljanima nije dijelila sudbinu sela na Bjelašnici koja su tokom agresije na BiH zapaljena. Džamija je preživjela, a postoji više verzija priče o tome kako je ostala sačuvana u ratnom vihoru.
“Kada je džamija ostala bilo je mnogo ljudi koji su željeli sebe istaknuti pričom da su oni učinili nešto dobro nekome. Onaj ko je ovaj rat izbliza posmatrao zna kako je to bilo. Lično mislim da je to stvar nekog lokalnog komandanta koji je tu komandovao i vojnika koji je bio zadužen da to uradi pa nije htio”, ispričao je Sušić.
Muharem Fatić je rođen u Umoljanima i jedan je od rijetkih koji i tokom zime ostaju u selu.
“Mnogo je priča kako je džamija ostala i kako nije zapaljena. Kada smo se vratili poslije rata na ulazu u džamiju, na jednoj gredi, ispisano je ‘Lazar – ne’ što je značilo da se džamija ne dira”, ispričao je Fatić.
On je rekao da su Umoljani selo u kojem isključivo žive Bošnjaci.
“Znači, sve što se pričalo najvjerovatnije nije istina. Nego je samo duša tog komandanta bila dobra. Ja mu se i ovaj put zahvaljujem što je nije dirao i što je ostala. Ja sam ponovo sagradio kuću koju mi je zapalio. Nisam ga kritikovao. Džamija je jako pomogla vojnicima ARBiH. U džamiji su spavali i krenuli u kontraofanzivu. Ovdje smo uvijek imali imama”, kazao je Fatić.
Dodao je da u selu žive stariji stanovnici koji su sretni što imaju džamiju.
Džamija proglašena nacionalnim spomenikom
Duran Elezović je također rođen u Umoljanima i jedno vrijeme je živio u Hadžićima u Sarajevu, ali sada se ponovo vratio u svoje selo.
“Poslije rata svako ljeto provodim ovdje. Džamija mi puno znači. Ovdje sam se rodio, u njoj sam klanjao, učio… Svaka džamija je značajna, a ova posebno. Meni je najdraža jer u njoj su klanjali i moj djed, otac i svi moji”, ističe Duran.
Govoreći o priči kako je jedan srpski vojnik sačuvao džamiju od paljenja Duran kaže da je to istina.
“To je tačno tako bilo, ali mi ne znamo ni ko je taj vojnik ni zašto je tako naredio. Uglavnom, selo je zapaljeno, a džamija nije”, poručio je Duran.
Istočno od džamije se nalazi ukupno šest starijih muških nišana sa turbanom. Dva nišana ispod turbana imaju isklesan vijenac u obliku niza prostornih trouglova, koji je simbol na nadgrobnicima onih ljudi koji su obavili hodočašće u Mekki.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku kojom je džamija u Umoljanima proglašena nacionalnim spomenikom BiH.
