Naučni skup Urbani razvoj BiH u stoljeću rata pokazao je kako je iz urbanizacije gradova moguće čitati i politiku. Neizostavna tema bio je i urbicid, posebno izražen u posljednjem ratu na ovim prostorima.

Specifičan je, ali i zanimljiv razvoj gradskih naselja u BiH. Gledano historijsko-geografski nekoliko je faza u nastanku i razvoju bosanskogercegovačkih urbanih sredina.

“U 20. stoljeću mi po prvi put imamo snažniji zamah u urbanizaciji, budući da na prelazu iz 19. u 20. stoljeće imamo tu transformaciju gradova, naročito nakon početka austro-ugarske administracije u BiH, kada se konstruiše taj jedan novi srednjoevropski tip urbanizacije”, komentarisao je Amir Duranović sa Filozofskog fakulteta Sarajevo.

Urbicid kao čin sistemskog rušenja gradskih područja, kroz ratove, uništio je urbani identitet pojedinih gradova, ali ne i BiH.

“Jer smo zapravo kao historičari vidjeli da su u tom stoljeću rata bosanski gradovi imali svoje uspone i padove, ali da je, nekako, primjetna ta linija urbanog identiteta BiH koju ratovi i razaranja nisu nikad uspjeli uništiti do kraja”, izjavila je Husnija Kamberović, direktor Instituta za historiju Sarajevo.

“Ja očekujem da ona pokaže koliko je historija zaista lijepa kada govori o historiji svakodnevnice, o svakodnevnom životu ljudi, kada se odmakne od one političke historije, koja nam, da tako kažem, malo zagađuje prostor, posebno ova nenaučna interpretacija naše političke i nacionalne historije”, mišljenja je Fedžad Forto, profesor historije.

Grad na Neretvi izabran je za domaćina ovog skupa i iz razloga što je jedan od važnijih urbanih identiteta u BiH.