Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine od 11. oktobra obilježava veliki jubilej. Prošlo je 450 godina od dolaska Jevreja u našu zemlju. Tim povodom, gost u studiju N1 televizije bio je Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH.
Kazao je da po evidenciji koju vode, u BiH trenutno živi blizu 1.000 Jevreja, “mada se može desiti da nas popis stanovništa iznenadi, pozitivno ili negativno”, kazao je.
Sarajevo, Zenica, Mostar, Doboj i Banjaluka su gradovi koji imaju svoje Jevrejske opštine, što zajedno čini Jevrejsku zajednicu u BiH.
PROČITAJTE JOŠ
Jevreji su tokom proteklih 450 godina živjeli diljem Bosne i Hercegovine, a prva sinagoga je izgrađena 1581. godine. Ta dugovječnost, tvrdi Finci je dokaz da svi u BiH mogu živjeti zajedno bez obzira na razlike.
Jevrejska zajednica je ovoj zemlji dala puno – kroz svoje pojedince, umjetnike i druge ličnosti, ali i za razvoj privrede. Tu su i mnogi objekti Jevrejske opštine, koje i danas koriste drugi.
Finci je kazao da su Jevreji u Sarajevu zaslužni za mnogo što šta. Nisu mogli imati zemlju za vrijeme turske okupacije, te su stoga živjeli u urbanim sredinama.
Upravo zbog toga zaslužni su za prve apoteke, prvi doktor je bio Jevrej, držali su zanatske centre kao i kulturne institucije.
Prije II svjetskog rata i Holokausta u ovdje je živjelo 21.000 Jevreja, a bila je aktivna La Benevolencija, prvo humanitarno društvo koje je sarađivalo sa svim ostalim organizacijama u BiH.
“Živjeli smo u istom gradu, govorili smo jednim jezikom za kojeg danas tvrde da su tri”, kazao je Finci.
Jedan od najvećih problema s kojim se Jevrejska zajednica danas sučava je nedostatak Zakona o restituciji, odnsno povratu imovine koji je bio u vlasništvu Jevrejske zajednice.
Iako su sve zemlje u Evropi to do sada uradile, bez obzira s koje strane “Željezne zavjese” bile, kod nas to još nije sprovedeno – čime se zapravo i otežava njihov opsatanak u ovoj državi kojoj su dali mnogo.
Kazao je Finci da očekuje da će i taj zakon u narednom periodu doći na dnevni red, te da će se i taj problem riješiti uskoro.
“Postoje nacrti koji prolaze kroz razmatranje, ali krajnje vrijeme je da se imovina vrati. Povrat privatne imovine nam ne se može progledati kroz prste jer je to baza na kojoj Evropa stoji”, kazao je.
Ukupno 40 objekata pripada Jevrejskoj zajednici. Sva jevrejska udruženja ranije su imala svoje objekte, a kasnije su prepisana Jevrejska opštini.
Primjera radi, kantonalni MUP se nalazi u objektu koji je pripadao La Benevolenciji, a sada se samo ulica tako zove.
“Mi nećemo istjerivati nikoga, samo tražimo da nam se prepišu prava, uz minimalnu naknadu u vidu kirije”, dodao je Finci.
Jevrejska zajednica je živjela od imovine. Povrat je ono što garantuje opsatanak Jevreja ovdje još 450 godina, mada znam da se tome ne bi svi radovali.
Na pitanje kakav je položaj Jevreja danas u BiH, Finci je kazao da nema velika razlike između njihovog položaja i ostalih građana u BiH. “Male su penzije, nezaposlenost hara, korupcija svepristutna, bez perspektive za omladinu. Etnička razlika se ne vidi i ne utiče negativno. Ustav nas isključuje iz određenih funkcija, ali i to će se riješiti budući da je donesena presuda u postpku Sejdić-Finci, koja će se sprovesti do narednih izbora”.
Što se tiče države i njenog odnosa kada je u pitanju obilježavanje ovog velikog jubileja, Finci je kazao da je razočaran.
“Kada nekoga zamolite da vam pomogne, a on vam ni ne odgovori na to – postanete uvijeđeni. Razumijem da je zemlja u teškoj situaciji, i da ne zna kako da zatvori budžet. Nismo tražili mnogo, ali radit ćemo s ovim što imamo”, riječi su Jakoba Fincija.
Inače, 450. godišnjica dolaska Jevreja u BiH se suštinski obilježava tokom cijele godine, ali u narednih nekoliko dana biće priušten specijalan i bogat svečani program na više lokacija u Sarajevu.
