U Sarajevu se od 22. do 25. oktobra održava drugi kongres Udruženja neurohirurga jugoistočne Evrope, a na kojem će se okupiti više od 70 učesnika iz 30 zemalja svijeta. Organizator cijelog skupa je društvo SEENS uz pomoć Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, Medicinskog fakulteta i Akademije nauka BiH.
Povodom organizovanja kongresa, razgovarali smo sa neurohirurgom dr. Ibrahimom Omerhodžićem koji je predsjednik organizacionog odbora Drugog kongresa neurohirurga Jugoistočne Evrope.
Koja je misija društva SeENS i šta ustvari ono predstavlja?
“Društvo neurohirurga Jugoistoka Evrope, skraćenog naziva SEENS je udruženje pojedinaca i asocijacija neurohirurga 15 zemalja Jugoistoka Evrope. To je relativno mlado Društvo sa zapanjujuće brzim rastom broja članova i aktivnosti te je jedna vrsta hita na međunarodnoj neurohirurškoj pozornici. Posljedica je višegodišnjeg kontinuiranog napora grupe entuzijasta šire regije Balkana da međusobno sarađujući uvršćuju profesionalne veze te razmjenjuju iskustva. Na vlastito zadovoljstvo, a u korist pacijenata sa najtežim medicinskim problemima kao što su tumori mozga, urođene anomalije kod djece, određene vrste moždanih udara, kompleksni problemi sa kičmom i dr., ovakav vid regionalne saradnje na uslovno rečeno trusnoj regiji Evrope već uveliko daje plodove – bolji tretman pacijenata. Vođeni idejom i motom: Jedan svijet – jedna neurohirurgija i Jedna regija – jedna neurohirurgija, lideri SEENS-a nastavljaju da grade mostove između pojedinca i nacionalnih neurohirurških društava postajući tako jedna vrsta brenda i vodilje razvoja regionalne neurohirurške prakse. I ne samo to – ako uzmemo u obzir da je neurohirurgija, kao vrlo kompleksna i skupa medicinska disciplina, gotovo obavezno vezana za državne univerzitetske bolnice, proizilazi neminovno da se međusobna saradnja neurohirurga odražava i na međudržavnu komunikaciju općenito“, kazao je dr. Omerhodžić.
U kakvom je položaju neurohirurgija u BiH?
“Neurohirurgija u BiH, sa ponosnom tradicijom od preko jednog stoljeća (prva neurohirurška operacija u Sarajevu je izvedena još 1891. godine) baštini velika imena i može se pohvaliti dobrim rezultatima u ovoj oblasti. Naravno da su određena historijska zbivanja u pojedinim razdobljima 20. vijeka dovodila do zastoja u razvoju neurohirurške prakse u BiH, prije svega 3 razarajuća rata, ali se uvijek stizalo ići u korak sa regionalnim neurohirurškim centrima. Danas možemo sa ponosom istaći da se u 7 neurohirurških centara u BiH izvode gotovo sve vrste neurohirurških operacija sa jako dobrim rezultatima. Ipak, mišljenja sam da najbolja vemena za BH neurohirurgiju tek dolaze“.
Da li BiH može pratiti svjetske trendove, tj. da li posjeduje adekvatnu infrastrukturu?
“Ako se uzme u obzir ukupna ekonomska pa i politička situacija u BiH, neurohirurgija se nalazi ipak na zavidnom nivou, kako po obimu, kvalitetu i ishodu liječenja tako i u praćenju savremenih tokova nauke i struke. Naravno da situacija može biti i značajno bolja, ali to manje zavisi od raspoloživog (dobro educiranog i obučenog) kadra kojeg ne nedostaje, a više od tehničke opremljenosti pojedinih bolnica pa samim tim i neurohirurških klinika. Svakako da su neminovna značajna ulaganja u dodatnu tehničku standardizaciju naših klinika, ali se i sa postojećom opremom postižu vrhunski rezultati“.
Više od 250 stručnjaka iz 30 zemalja
Kakvo je stanje sa prijavama za nadolazeci Kongres? Iz koliko zemalja stižu učesnici?
“Na naše ne malo iznenađenje Kongres je pobudio veliko interesovanje i trenutno je pravi hit u neurohirurškim krugovima Evrope, a spominje se nerijetko i na vodećim svjetskim neurohirurškim skupovima. Imamo prijavljene učesnike iz preko 30 zemalja svijeta, njih oko 250, sa 4 kontinenta. Za relativno malobrojnu neurohiruršku populaciju općenito (u prosjeku dolazi 1 neurohirurg na 100.000 stanovnika), ovo je vrlo značajan broj prijavljenih“, kazao je dr. Ibrahim Omerhodžić i dodao:
“Ako imamo u vidu da je ovo tek drugi po redu regionalni kongres od osnivanja Društva neurohirurga Jugoistočne Evrope 2012. godine, moramo biti više nego zadovoljni. Među gostima su vodeći stručnjaci iz oblasti neurohirurgije i neuroznanosti iz više od 50 univerzitetskih bolnica. Konkretno, dočekujemo učesnike iz sljedećih zemalja: Albanija, Bulgarska, Kanada, Kolumbia, Hrvatska, Kipar, Egipat, Finska, Makedonija, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Japan, Jordan, Moldavija, Crna Gora, Holandija, Rumunija, Rusija, Saudijska Arabija, Srbija, Slovačka, Slovenija, Tajvan, Turska, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države. Dolaze nam eksperti od Londona do Tokija, od Kaira do Helsinkija, od Moskve do Bogote, Bostona i Memfisa“.
Kako smo shvatili, planirani su i video kursevi na kojima će se uživo pratiti operacije? Koliki je značaj ovog poteza za ovdašnje neurohirurge?
“Tako je, imat ćemo dva „uživo“ kursa u danima pred sami Kongres. To nije neuobičajeno da se uz ovako velike naučne skupove prave tzv. satelitski dodatni stručno-naučni događaji. Ovaj puta bit će u sklopu cerebrovaskularnog kursa izvedene 3-4 operacije pacijenata, od strane našeg tima zajedno sa timom kolege Hernesniemija iz Helsinkija u Finskoj. Naredni dan slično će biti ponovljeno iz oblasti dječije neurohirurgije, a vodeći neurohirurg kursa će biti kolega Ozek iz Istanbula, Turska. Liječnici će sve operacije moći gledati u multimedijalnoj sali, te audio linkom komunicirati sa operaterom, postavljati pitanja i diskutirati, a najzainteresiraniji će moći naravno i ući u operacionu salu i prisustovati operacijama. S druge strane, u pauzama između operacija, bit će upriličena panel diskusija sa predavačima koji će prikazivanjem video snimaka svojih ranijih operacija, dijeliti svoje znanje i iskustva sa prisutnim polaznicima kurseva. Ovo je nesumnjivo velika privilegija i šansa za sve polaznike da uče „direktno sa izvora“ odnosno od najboljih“.
Ko su planirani panelisti na ovogodišnjem SeENS-u?
“U Sarajevo dolaze vodeća svjetska imena. Ljudi iz čijih se knjiga i poglavlja uči ova struka. Kao mladi ljekar u treningu bio sam jako sretan i ponosan kada nabavim novu knjigu od nekoga od njih. Kasnije sam imao priliku da od njih i kod njih, u 20-tak zemalja svijeta učim ovaj, nazovimo ga tako – „zanat“. Sada smo u prilici da ih ugostimo ovdje, kod nas, u Bosni i Hercegovini i da „sa izvora“ svi neurohirurzi iz BiH ali i regije, a pogotovo najmlađi i oni u treningu, dodatno proširujemo svoje znanje. Spomenimo samo neka imena koja dolaze na Kongres:
MADJID SAMII (Njemačka) – počasni predsjednik Svjestke federacije neurohirurških društava (WFNS),
YONG-KWANG TU (Tajvan), predsjednik Svjetske federacije neurohirurga
CEPADA ARCADIA TITO (Kolumbija) predsjednik Latinoameričke asocijacije neurohirurga (FLANC)
OSSAMA AL MEFTY (USA) – vodeći stručnjak iz hirurgije baze lobanje
TAKESHI KAWASE (Japan) – najbolji azijski neurohirurg svih vremena
HELMUT BERTALANFFY (Njemačka) – predsjednik Kongresa neurohirurga Njemačke
FRANCESCO TOMASELLO, (Italija) – podpredsjednik Svjetske federacije neurohirurga
KENAN ARNAUTOVIĆ (USA) – eminentni bosansko-američki neurohirurg i jedan od osnivača i bivši predsjednik Bosansko-Američke akademije nauka i umjetnosti (BHAAAS)
YOKO KATO (Japan) – Predsjednica trening komiteta Svjetske federacije neurohirurga
JUHA HERNESNIEMI (Finska) – vodeći svjetski neurohirurg iz cerebrovaskularne hirurgije
JURAJ STENO (Slovačka) – Predsjednik centralno-evropskog neurohirurškog društva
ALEXANDAR POTAPOV (Ruska Federacija) – direktor najvećeg neurohirurškog instituta na Svijetu (Moskva)
GIUSEPPE LANZINO (USA) – vodeći neurohirurg najbolje svjetske hirurške kuće, Mayo klinike u Rochesteru, USA
FREDERICK BOOP (USA) – Izabrani predsjednik Američke asocijacije neurohirurga (AANS)
NEJAT AKALAN (Turska) – Predsjednik Trening Komiteta neurohirurškog društva Evrope (EANS)
MEMET ÖZEK (Turska) – Bivši predsjednik Evropskog pedijatrijskog neurohirurškog društva i drugi.
Osim renomiranih, svjetski priznatih imena, u Sarajevo dolaze i vodeći neurohirurški stručnjaci iz regije 15 zemalja Jugoistoka Evrope, od Moldavije do Kipra, od Turske do Slovačke”.
Vaši planovi za budućnost i budući projekti?
“Kongres je smotra najnovijih dostignuća i operativnih tehnika u najzahtjevnijoj medicinskoj disciplini, neurohirurgiji. Neurohirurzi iz cijelog svijeta će u Sarajevo donijeti i iz Sarajeva ponijeti sa sobom state of the art informacije u neurohirurškoj profesiji. Posljedica toga će biti najbolji moguć način liječenja za najteže medicinske probleme. Pokrenut je niz sesija za mlade neurohirurge, a od iduće godine počinju i oficijelni SEENS-ovi kursevi edukacije za mlade neurohirurge u treningu. Time će na neki način biti zaokružena prva faza razvoja društva – okupljanje stručnjaka, međusobno povezivanje, razmjena znanja i iskustava međusobno a onda i implementiranje istih u svoju praksu i prenošenje na mlade neurohirurge“.
Neurohirurgija je oblast medicine koja je uslovljena konstantnim razvitkom tehnologije. Da li su i u kojoj mjeri su se nove metode pokazale efikasnim?
“Naravno da je i u neurohirurgiji, kao i u drugim medicinskim disciplinama i specijalnostima, razvoj novih tehnologija doprinijeo boljoj efikasnosti liječnika da rješavaju medicinske probleme svojih pacijenata. S jedne strane nove slikovne tehnike olakšale su preoperativnu analizu slučajeva koje treba rješavati, a s druge strane mikroskopi velike rezolucije, ultrazvučni aspiratori, endoskopi, neuronavigacijski sistemi i druga pomagala izuzetno su mnogo pomogla i pomažu neurohirurgu da bude efikasniji tokom same hirurške intervencije. Razvoj novih materijala omogućio je kako efikasnije operacije na kičmi, tako i mikroinvazivne intervencije (endovaskularni tretman – coiling) koje ranije nisu bile moguće u domenu rješavanja krvarenja u mozgu (aneurizme), pa do toga da se određene vrste tumora mozga kontroliraju i liječe vrlo preciznim zračenjem (Gamma Knife) bez uobičajenih operacija na glavi. Višesatne operacije su u određenim slučajevima sada zamijenjene polusatnim kompjuterskim planiranjem i petominutnom intervencijom radijacijskih mašina.
Svakako da će dalji napredak medicine i razvoj novih tehnologija još više olakšati i poboljšati rezultate liječenja jednih od najtežnih zdravstvenih problema uopšte, uz što minimalnije uplitanje hirurga u smislu njihovog primarnog hirurškog (operativnog) involviranja“.
Nove generacije, novi izazovi
“Generacijama neurohirurga koji dolaze bit će s druge strane postavljeni još teži zahtjevi i ciljevi, da uz minimalan hirurški rez, ukoliko je isti uopšte potreban, izliječe ili gotovo potpuno zaliječe što teže oboljenje, a da pri tom svo liječenje po mogućnosti bude završeno u istom danu, te da pacijent naveče već ide kući bez uočljivog reza na glavi. Ovakve stvari mi danas u neurohirurgiji u BiH pionirski već radimo, kao i kolege u Japanu, Njemačkoj ili Sjedinjenim Državama, ali ovakve minimalno invazivne ili neinvazivne metode liječenja, istovremeno će u godinama koje dolaze morati postati pravilo a ne biti izuzetak”, zaključio je dr. Omerhodžić u razgovoru za N1.
