Mir je 1995. godine, kad je usaglašen Dejtonski mirovni sporazum, bio najdragocjenjiji za sve građane Bosne i Hercegovine, poručeno je danas sa otvaranja 25. sesije Igmanske inicijative o temi „Dejton i region - 20 godina kasnije - dalje perspektive zapadnog Balkana“.

Igmanska inicijativa je regionalna mreža nevladinih organizacija koju čine predstavnici civilnog sektora, medija, lokalnih samouprava, kao i ekonomski i politički analitičari koji osmišljavaju projekte kojim nastoje da normalizuju i unaprijede odnose BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske.

Sesiju je otvorio Vehid Šehić, kopredsjednik Igmanske inicijative za BiH, koji je tom prilikom kazao da se jubileji inače slave, ali da oni danas nemaju razloga za slavlje. Podsjetio je da je Igmanska inicijativa prva uspjela 2002. godine da u Sarajevo dovede tri predsjednika tada tri države SR Jugoslavije, Hrvatske i BiH.

“To smo ponovili i 2010. u ovoj zgradi kada su se po prvi put sastali na teritoriji ove četiri države četiri predsjednika i ta sesija je imala velikog odjeka u cilju uspostavljanja većeg stepena povjerenja, razumijevanja kako među građanima ove države, tako i među političarima”, istakao je Šehić.

Napomenuo je da su i ove godine imali želju da Predsjedništvo BiH bude jedan od domaćina ali, nažalost, nisu naišli na njihovo razumijevanje. Šehić je izrazio razočarenje takvim stavom.

“Bili smo dugo osporavani jer su nas nazivali jugonostalgičarima, ljudima koji žele da obnove Jugoslaviju, ali mi to nikada nismo željeli“, kazao je Šehić naglasivši kako su u ovoj organizaciji “dobrosusjedski odnosi na prvom mjestu”.

Govoreći o obilježavanju potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Šehić je kazao da je BiH “20 godina nakon toga, još uvijek na početku”.

“Ne smijemo nikada zaboraviti činjenicu da je 1995. godine mir bio najdragocjeniji. Mir koji je spriječio dalja stradanja građana BiH, mir koji su nam donijele SAD. Ako danas analiziramo gdje je BiH, ona je, moramo reći, politički još uvijek nestabilna država, a samim tim i ekonomski i socijalno nestabilna država“, poručio je Šehić.

Istakao je kako je “došao trenutak da nam političari vrate izgubljenu nadu, dostojanstvo koje su uništavali u ovih 20 godina i da shvate da je njihov osnovni zadatak da zaborave i lične sujete i interese i da se konačno okrenu javnom interesu u cilju građana BiH”.

Maureen Cormack, ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, u pozdravnom govoru kazala je da ono što se može vidjeti tokom posljednjih dana i godine je da se BiH nalazi na raskršću.

“Neki političari traže izgovore da podcijene progres i sakriju ekonomski neuspjeh i korupciju. Pokušavaju da iskoriste nedostatak povjerenja među konstitutivnim narodima. Pozivamo ih da se uzdrže prije nego što reaguju na pojačane tenzije, da razrješavaju pitanja i razlike kroz dijalog“, istakla je Cormack.

Rekla je kako su to prepreke koje se moraju adresirati, ne samo kako bi se BiH pridružila susjedima na putu ka članstvu u EU nego da bi svaki građanin ove zemlje imao bolju nadu u sigurniju budućnost.

“U 2015. smo vidjeli značajan napredak BiH. Zemlja je predsjedavala Vijećem Evrope i Adriatic V grupom i dobro je obavila svoj posao. Reforme moraju brže napredovati, ali krajem ove godine trebamo priznati da je postignut izvjestan napredak“, naglasila je Cormack.

Podsjetila je da je Hrvatska u EU, da je Crna Gora napravila značajan napredak na tom putu, a ove godine su značajno napredovali i odnosi Srbije i BiH.

“BiH je nakon rata dokazala da dejtonski ustav može funkcionisati i da država može ostvariti napredak u okviru tog ustava, ukoliko postoji politička volja. Međunarodna zajednica bi željela da BiH postane prosperitetna i stabilna i svi vidimo priliku da ova zemlja to postane. Ova zemlja ima sjajan potencijal“, poručila je Cormack.

Prisutne je pozdravio Renzo Daviddi, zamjenik šefa Delegacije Evropske unije (EU) u BiH, koji je tom prilikom izrazio žaljenje da BiH i njen put ka EU kasne zbog neuspjeha stranaka da se dogovore oko ustavnih promjena.

“Dok je BiH stagnirala, zemlje iz susjedstva napreduju na putu ka EU. Prepoznajemo hitnu potrebu da se BiH vrati na svoj evropski put“, istakao je Daviddi.

Napomenuo je da će BiH morati provesti niz dubokih reformi institucija kako bi se omogućili bolji uslovi za život građana.

“BiH će svakako morati izvršiti promjene ustava u procesu prilagođavanja EU i njenom zakonodavstvu, baš kao i svaka druga zemlja koja se pridružila EU“, poručio je Daviddi.

Izrazio je zabrinutost odlukom Vlade RS-a da suspenduje saradanju sa pravosudnim i policijskim agencijama na državnom nivou.

“Ne mislim da ovoj zemlji trebaju debate oko referenduma ili polemike među različitim političkim strankama o tome ko je najveći branitelj etničkih interesa. Treba nam ekonomski napredak“, dodao je Daviddi.

O Dejtonskom mirovnom sporazumu i tome kava je situacija u BiH 20 godina nakon njegovog potpisivanja govorio je i gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić.

“Rekao bih da je u posljednjih godinu ili možda dvije napravljeno više nego za posljednjih 18 godina. Zato što su došli neki drugi ljudi. Vidite koliko je važno koji su ljudi na čelu politike. Mi smo za ovih 20 godina bili vrlo kritični prema Dejtonskom sporazumu, posebno u Federaciji. Uvijek smo upozoravali na ograničenja koja Dejton nosi sa sobom“, kazao je Komšić.