Vlada RS i druge javne institucije blokadom Banke Srpske ostale su bez 57 miliona maraka. To je samo manji dio od svih izgubljenih sredstava. Dok se odgovorni traže, oni koji su kao akcionari nijemo posmatrali propadanje banke, sada su u radnoj grupi za rješavanje njenih problema.

Elektroprenos BiH, pokušao je u par navrata, razročiti deponovana sredstva u Banci Srpske. Deset miliona maraka, oročili su na dvije godine.

Do svog novca ne mogu ni Ministarstva, javna preduzeća, privredni sudovi.

Rok do kada je Vlada RS kao akcionar trebala dostaviti plan mjera, proša je prije 4 dana, privremena uprava se ne oglašava, a o ranije spominjanim investitorima za banku još tiše se priča.

“To je rješenje definisano prije nekoliko mjeseci i treba da se provjeri da li je moguće i održivo da banka bude transformisana”, navodi Željka Cvijanović, premijerka RS.

Jedna od mogućnosti je i da se banka priključi Investiciono razvojnoj banci, ali i za to je, zbog poljuljanog povjerenja, potreban mnogo veći novac od prvobitno projektovanih 35 miliona maraka, za početak rada.

“Postoji mogućnost, transformacije u Fond, ako postoji novac”, otkriva ekonomista Zoran Pavlović.

Na čelu radne grupe Vlade RS za Banku Srpske, sada je ministar finansija Zoran Tegeltija. Na njegovu i odgovornost drugih, poput Snježane Vujnić, direktorice IRB-a i predsjednice Nadzornog odbora, poziva grupa zaposlenih u Banci Srpske. Kažu, sve su znali, i ništa nisu poduzeli, kako bi se nakon pljačke za vrijeme Edvinasa Navickasa, spriječilo dalje urušavanje banke.

Iako su probijeni svi rokovi, niko pa ni deponenti ne znaju kada će banka početi sa radom ili će izgubiti dozvolu za rad i doživjeti sudbinu propale Bobar banke.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.