Adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Bosne i Hercegovine i Evropske unije o tradicionalnoj trgovini ključna je za podnošenje kredibilne aplikacije za članstvo u Evropskoj uniji, a upravo to bit će tema sastanka pregovaračkih timova dvije strane koji je najavljen za 19. januara.
BiH je ranije pristajala na adaptaciju trgovinskog dijela SSP-a po principu tradicionalne trgovine, smatrajući da to neće naštetiti ekonomiji BiH i tražeći tehničku adaptaciju, a sve to trebalo je uraditi nakon što je Hrvatska postala članica EU.
Tehnička adaptacija je podrazumijevala samo dodavanje Hrvatske kao nove članice EU u Sporazum i nastavak trgovine po istim uvjetima koje su imale ostale članice EU do sada, ali EU nije prihvatila taj zahtjev BiH.
Predsjedništvo BiH prije nekoliko sedmica usvojilo je novi pristup pregovorima o adaptaciji i pristalo na princip tradicionalne trgovine, a ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović ove sedmice naglasio je da će pregovori biti teški, jer je cilj zaštiti poljoprivredni sektor u BiH.
Šef pregovaračkog tima BiH u vezi s adaptacijom SSP-a Hamdo Tinjak kazao je danas Feni da su aplikacija za kandidatski status BiH i adaptacija Sporazuma usko vezani i to se treba imati na umu, zbog čega se s tim preduvjetom odlazi na sastanak 19. januara.
“Pozicije BiH koje je utvrdilo Predsjedništvo BiH trebamo prezentirati i s tim krenuti u pregovore. Tu su međutim i zahtjevi Evropske komisije, a na osnovu tih pozicija krenut ćemo u pregovore”, pojašnjava Tinjak.
Naglasio je da je zahtjev Predsjedništva da to bude fazna prilagodba, ali tek će se znati kakvi su stavovi Evropske komisije s obzirom da ranije nije bilo ovakvog slučaja ni u pregovorima između zemalja koje žele postati članice EU i Evropske komisije.
Tinjak dodaje da to nije bio slučaj ni kada su se vodili pregovori vezani za adaptaciju Sporazuma između Evropske komisije i Srbije, Makedonije, Albanije i drugih zemalja tako da će se vidjeti u kojoj mjeri je moguće dobiti ono što BiH traži.
Tradicionalna trgovina podrazumijeva uvođenje kvota za bescarinski uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Evropske unije u BiH, koji su do sada bili opterećeni carinom, a koje je tri godine prije ulaska u EU Hrvatska uvozila u BiH i to u obimu koji je prosjek uvoza u te tri godine. U ovom slučaju uzima se period od 2008. do 2011. godine.
Tinjak podsjeća da se traži upravo kvota koju je Hrvatska uvozila u BiH u tom periodu, ali i ono što je BiH uvozila u Hrvatsku u istom razdoblju i to bi trebalo da se uzme u obzir.
Šef bh. pregovaračkog tima je istaknuo da postoji i mnogo tehničkih detalja kada je adaptacija SSP-a u pitanju, a oni su vezani za statistiku, odnosno najprije treba utvrditi tačne statističke podatke i da li se razlikuju statistike koje ima BiH i Hrvatska.
