Veliki broj ljudi u svijetu je žrtva sezonske alergije i ta brojka stalno raste. Iscrpljujuće kihanje, kašljanje, curenje nosa, nadražene i otečene oči predstavljaju pravi umor i stres za alergičare. O tome mogu li se prevenirati, kako se štititi od njih, u Novom danu govorila je dr. Irdina Drljević.
Alergije imaju veze sa imunitetom, no na pitanje koliko je genetika faktor koji igra je kazala: “Alergija u prevodu znači drugačije reagovanje, odnosno osoba je osjetljiva na prašinu, duhanski dim, grinje i sve je više okidača alergije iz unutrašnje sredine. Naravno da ima genetske osnove za alergije, ali ima i higijenske hipoteze koja se odnosi da imamo sve manje djece, ne kao nekada kada smo imali četvero ili petero pa tako djeca jedna od drugih stiču imunitet. Sada imamo pojavu da kada dijete pošaljete u vrtić, ono već u prvih mjesec-dva dana dobije sve šta je moglo da dobije, a koje se uvijek ne prepoznaje kao alergijska stanja. Najviše do alergija dolazi zbog genetike i promjene životnog stila. U svijetu petina čovječanstva ima neku alergiju. Alergena je bezbroj i bilo šta iz našeg okruženja može biti okidač“.
O tome da li postoje skriveni okidači za koje ne sumnjamo da to jesu je rekla: “Unutrašnji prostor je okidač, počevši od grinja, prašine, teških zavjesa koje će kupiti prašinu, vunenih ćilima i kućnih ljubimaca tako da dlaka ili epitel životinjski, slina žviotinje, može da pravi problem. Neke simptome ne prepoznajete nego ih pripisujete prehladi“.
Na pitanje kako razlikovati alergiju od prehlade je kazala kako se sve može znati nakon testiranja, no kada imate već izražene simptome, tada se ne možete testirati jer se u tom trenutku neće tačno razriješiti na šta su ljudi alergični.
O alergijama na određenu hranu je kazala: “Relativno česte su alergije na hranu, ali više je to zbog onoga što je dodano u hranu, a to su aditivi, vještačke boje. Preporučujem da ljudi prate svoj organizam, da sebe osluškuju pa na kraju i da zapišu šta su pojeli ako sumnjaju na hranu. Danas postoje testovi koji tačno mogu pokazati da li ste i na šta alerični“.
O terapiji protiv alergija je komentarisala: “Pod broj jedan je potrebno educirati pacijenta i izbjegavati ono na šta znate da ste alergični. Ako ste sezonski alergičar, morate pratiti peludni kalendar, te izbjegavati određeni period dana. Ako zračite prostoriju, neka to bude u ranim jutarnjim satima. Postoje lijekovi protiv alergija, farmakoterapija, kapi za oči, nos, sprejevi. Ljudi ne znaju da mogu prevenirati svoju alergijsku preosjetljivost. Na 10 do 15 dana prije očekivanog perioda, kada znate da će nešto procvjetati na šta ste alergični, uzmite dobar antihistaminik, a postoje i vakcine“.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
