Nakon 100 godina judaizam se vratio u školske klupe u BiH, a porodica koja je za to najviše zaslužna je porodica Martinčević iz Kreševa. Ovoga jutra u našem studiju bili su članovi porodice, otac Frano Martinčević, mama Ana Kolonomos Martinčević, kćerka Rebeka i sinovi Isak, Joshua, David i Moše.

  Ana i Frano, roditelji mališana, prije tri godine iz Norveške vratili su se u Kreševo. Predložili su Jevrejskoj zajednici ali i školi da se njihovoj djeci pruži mogućnost koju imaju sva ostala djeca – izučavanje vjere u školi. Nadležni su ideju podržali.

“Neko vrijeme smo boravili vani i naš povratak u našu domovinu je svakako rezultirao time da smo našoj djeci željeli dati adekvatno obrazovanje i u smislu vjeronauka. Inicijativa je pokrenuta sa loklanom školom u Kreševu odakle sam ja inače porijeklom. Naišli smo na vrlo lijep prijem kod Uprave škole, ali i lokalnih općinskih vlasti koji su vidjeli pozitivno ovu našu inicijativu”, kazao je Frano Martinčević.

“Možemo reći da je vjeronauk vrlo bitan sadržaj u životu jedne jevrejske porodice. Kao članovi Jevrejske zajednice u Sarajevu, ali i članovi velike jevrejske porodice u BiH nastojimo pomoći i svojim sunarodnjacima da i oni osjete da je naš dolazak, ne samo u simboličnom smislu vrlo bitan za jevrejsku zajednicu u Sarajevu jer smo najveća jevrejska porodica u BiH, nego i da značajno doprinesemo da kroz vjeronauk pokažemo da i mi Jevreji postojimo”, dodao je on.

Djevojčica Rebeka kaže da joj je drago što je vjeronauka ponovo u njenoj školi i da može na ovom predmetu mnogo naučiti. 

“Mi smo se vratili kući. Kreševo je malo mjesto, ali ima veliko srce i dušu. Zahvalni smo svima što su nas prihvatili. Možemo samo Bogu zahvaliti za svaki novi dan i jutro koje nam je avantura i iskušenje. Želimo djecu zadržati da ne idu, da ostanu u Bosni i Hercegovini”, kazala je mama Ana.

Angažman Jevrejske zajednice u Sarajevu i Elija Taubera aktuelizirao je ovo pitanje i u drugim sredinama da i druga djeca imaju ovakvo obrazovanje.

“Ovo je samo prvi korak da vratimo naše korijene i tradiciji, da na neki način aktueliziramo ono čime bi se naše društvo trebalo ponosti a to je da smo mi jedna multietnička zajednica kao zemlja. Vjeronauk je itekako bitan i smo zainteresirani da se u cijelom društvu te vrijednosti njeguju”, kazao je Frano.

Generacije sefardskih jevreja u BiH su odrastale uz tradicionalni odgoj, ali ne i dodatni vjerski. Podsjeća i da je njihov jezik, ladino, skoro zaboravljen. Kreševo svima treba biti primjer. Jer niko se u svome gradu, kaže, ne bi trebao osjećati malim i beznačajnim.

“Ja bih rekla da je velika porodica blagoslov. Djeca su bila dobra kao bebe i kako odrastaju paze na sebe, čuvaju se, imaju osjećaj za drgue ljude i tako ih odgajamo u kući. Naš moto je da uvijek može biti bolje i da možemo sve kad hoćemo. Kad ih pogledam pet mogu reći da smo blagoslovljeni. Preporučila bih svakoj majci. Kazna je da jedno dijete pa čak i dvoje. Kad nas je uvijek galama, život brže prolazi, puno je osmijeha. Majke rađajte”, poručila je Ana. 

Namjera je da se u čitavoj BiH uvede vjeronauk, posebno u Sarajevu, gdje živi najveći broj jevrejskih porodica.

Nastava bi se zato organizovala u jevrejskoj opštini. Za to je potrebna i saglasnost nadležnog ministarstva. Dopis s takvim zahtjevom uskoro će biti upućen. U Jevrejskoj zajednici ne sumnjaju da će dobiti pozitivan odgovor te da će već na jesen i u Sarajevu – gradu koji čuva Hagadu, ali i bogatu tradiciju Jevreja, judaizam biti vraćen u školske klupe.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.