Knjiga Juliana Borgera "Krvnikov trag" je knjiga o kojoj se priča i koja se, kako kažu kritičari, teško ispušta iz ruku.
To je hronika koja uzbudljivim narativom otkriva detalje o hapšenju haških optuženika, između ostalih Radovana Karadžića, Ratka Mladića i bivšeg predsjednika Jugoslavije, Slobodana Miloševića. Njen autor je vanjskopolitički urednik britanskog “The Guradiana”. Tokom rata u Bosni i Hercegovini je izvještavao za BBC, a 2014. godine je bio član tima koji je dobio Pulitzerovu nagradu za seriju članaka o masovnom nadziranju građana poznatih kao “Snowdenovi dokumenti”. Bio je i u timu nagrađenom Medaljom za istraživačko novinarstvo 2013. godine i Specijalnom nagradom Paul Foot za istraživačko novinarstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu.
U Sarajevu je boravio povodom promocije knjige “Krvnikov trag”, a u sklopu svoje posjete glavnom gradu Bosne i Hercegovine je govorio za N1.
Na pitanje da li se osjeća kao insider ili outsider u priči o ratu u Bosni i Hercegovini i “lovu na ljude”, kako naziva potragu za haškim optuženicima, s obzirom na vrijeme koje je proveo izvještavajući o ratu u BiH za BBC, Borger je rekao:
“Osjećam se kao outsider, jer sam bio samo nekolilko godina ovdje.”
Međutim, boravak u Sarajevu u ratu za njega je, kako kaže, bilo najintenzivnije vrijeme u životu, te je svaki povratak u glavni grad Bosne i Hercegovine za njega “veoma emotiivan”.
“Dejtonski sporazum je institucionalizirao etničko čišćenje i zato se veoma malo promijenilo u odnosu na prije dvadeset godina“, smatra Borger.
Autor knjige “Krvnikov trag” je razočaran prvostepenom presudom Karadžiću i smatra da je prvi predsjednik Republike Srpske trebao biti osuđen doživotno. No, u svojoj knjizi je napisao da oštre kazne možda i nisu najprihvatljija opcija za ratne zločince, jer veća kazna njih preobražava u žrtve i mučenike.
No, jedan od očiglednih neuspjeha Haškog tribunala je činjenica da on nije doveo do pomirenja na Balkanu, smatra Borger.
“Nije zaustavio negiranje zločina, posebno u Beogradu, Republici Srpskoj, a ni u Hrvatskoj. Ljudi nisu bili spremni da se suoče sa zločinima koji su počinjeni u ime njihovih nacija. Ne znam da li je moguće kriviti tribunal, no on je ipak mogao ostvariti bolje rezultate u prvim godinama rada.”
Njegova knjiga dosta je kritikovana u nacionalnističkim krugovima, no prijetnji zbog iznesenih činjenica nije imao, izjavio je Borger.
No, sva saznanja o hapšenju haških optuženika i osuđenika nisu sumirana u knjizi “Krvnikov trag”. Čak i nakon sinošnje promocije knjige, ljudi su mu u Sarajevu prilazili, iznoseći nove zanimljive činjenice, te se autor stoga nada i drugom izdanju ove uzbudljive hronike.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
