Na području BiH još uvijek preovladava tradicionalno zbrinjavanje osoba s intelektualnim teškoćama u institucijama azilnog tipa. To predstavlja oblik segregacije i getoizacije koji u savremenom svijetu nije prihvaćen, te transformacija klasičnih institucija postaje zahtjevom niza UN-ovih deklaracija i ulazi u područje poštovanja ljudskih prava.

Danas u 11 sati u Sarajevu se otvara Sumero centar za podršku osobama s invaliditetom odakle se u Novi dan javio Haris Haverić, direktor Saveza Sumero.

Otvorenje ovog centra značit će uvođenje jednog sasvim novog principa podrške koji omogućava osobama s intelektualnim teškoćama i drugim oblicima invaliditeta život u lokalnoj zajednici, uz poštivanje ljudskih prava i modele podrške koji će im omogućiti bolju kvalitetu života.

O tome na koji način će to biti omogućeno Haverić je kazao: “Sumero je danas u prilici da otvori novi objekat koji će značiti novi zamah u procesu deinstitucionalizacije. U BiH još uvijek preovladava tradicionalni način zbrinjavanja osoba s intelektualnim teškoćama i za njih se izdvaja 20 miliona maraka kako bi boravili u neadekvatnim uslovima. Mi želimo resurse koje ima BiH da usmjeri prema lokalnoj zajednici. Osobe s invaliditetom imaju pravo izbora“.

U BiH postoji šest ustanova za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba u kojima je smješteno 3.000 osoba, od kojih je 120 maloljetne djece. Prebukiranost ustanova, što je utvrdilo i istraživanje ureda Ombudsmana za ljudska prava iz 2009. godine, korisnicima onemogućava bilo kakav terapeutski rad.

“Ovaj objekat priča one priče koje Sumero i Sumero tim pokazuje i radi u lokalnim zajednicima od procesa profesionale rehabilitacije do edukacije za samostalno življenje. Moramo napraviti multidisciplinaran sistem rada sa korisnicima. Mi govorimo protiv sistema u kojem kada osobi sa intelektualnim teškoćama umre roditelj, uzima im se stan i smještaju ih u zavode za zbrinjavanje osoba s poteškoćama“.

“Sumero ne radi samo smještaj i zbrinjavanje, mi želimo razviti modele profesionalne rehabilitacije i zapošljavanje te tako imamo piceriju koja zapošljava 20 osoba s invaliditetom. Naš model je održiv i pozivam sve da se uključe u ovo jer je to obaveza države prema UN konvenciji. Sve što Sumero radi u skladu je sa trenutnim zakonima BiH“, dodao je.

Rekao je i kako je Sumero centar samo jedna karika u čitavoj priči koju Savez Sumero radi u BiH. “Mi nudimo platformu lokalnim zajednicima, odnosno nudimo im model rada sa korisnicima u svojoj sredini”, kazao je.

Osobe koje imaju sreću da ostanu u lokalnoj zajednici obično nakon školovanja ostaju u kući, isključeni iz društvene zajednice, zbog nedostatka servisa koji bi im omogućili aktivniju uključenost i socijalizaciju u društvenu zajednicu.

“U najboljem slučaju oni ostaju kući, ali poslije smrti roditelja idu u zavode, upućuje im se sistemska greška. Sistem preuzima model takav kakav jeste, oduzima im se mogućnost zaposlenja i upućuju ih u zavode zatvorenog tipa. Zaustavimo proces njihovog odlaska jer oni mogu raditi i biti dio društva i treba da ostanu u svojim zajednicama, a oni koji su godinama smješteni u zavodima, treba da vratimo u svoje zajednice“, istakao je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.