Ademović o otvaranju ureda za borbu protiv terorizma u Banjaluci: Poziva državne institucije da reaguju

Svjedoci smo, nažalost, da se nastavlja praksa nerada kada je u pitanju državni dom. Jučer ponovno je sjednica prekinuta? Dakle, ono što je zasmetalo očito delegatima koji dolaze iz kluba Srba i Hrvata, govorim prije svega o SNSD-u i HDZ-u, jesu ti novi zakoni, nove tačke koje su se željele staviti na dnevni red. Jedna od tih tačaka bila i vaša jer, kako kažu, nije tako bilo dogovoreno na kolegiju, a znamo da je zakonsko pravo svakog delegata i da predlaže zakone?

U kontinuitetu Dom naroda je u nekoj svojevrstnoj blokadi, s vremena na vrijeme napravimo neki pomak. Naravno, zadatak predsjedavajućeg - sad sam to ja - jeste da pokušam da okupim kvorum da održim sjednicu i da odredim zakone u svoj izvještaj jer je to interes i institucija Bosne i Hercegovine i građana Bosne i Hercegovine. Po hitnom postupku mogu nazvati dva člana kolegija, ja tu saglasnost nemam za tu vrstu sjednice, ili pet delegata, ni takav zahtjev nemam, iako sam razgovarao sa nekim ljudima o tome, nisu izrazili potrebu da, mislim da ima previše populizma, iako se svi zaklanjaju za neki opšti građanski interes, institucionalni interes, a mislim da to nije u potpunosti prisutno. Mislim da je ovo ipak izborna godina, vrlo specifična i da gleda svak svoje te partikularne interese. Nažalost što je loše. Ima mogućnost da se zove redovnu sjednicu, a kad sazivam redovnu sjednicu mogućnost je sazvati na svoju inicijativu u skladu sa planom rada ili sa kolegijem, u saglasnosti kolegija i tad kolegij sastavlja dnevni red.

Dakle, postoje grupe kojima nekima ne odgovara jedan zakon, nekima drugi. Ja sam pokušao da napravim protočnu sjednicu, da na njoj bude više od pola tačaka koje su na čekanju. Ćović se protivio zakonu o regulatoru električne energije sa sjedištem u Brčko. Zato nije bilo ni saglasnosti ni da se razmatra i ovaj koji je bio u proceduri već u prvom čitanju i po skraćenom postupku, gdje je sjedište u Mostaru jer on to ima dogovoreno sa partnerima. Dakle to je njegovo i on to sa govornicom je rekao vrlo otvoreno. Ja pokušavam da u dnevni red stavimo one zakone koji su zaista u interesu institucija i građana.

Na dnevnom redu je bio i zakon o službi u oružanim snagama gdje se produžuje rok sa 40 na 49 godina, dakle gdje ljudi ostaju u poslu i na taj način se stabilizuje ta institucija. Drugi je bio ovaj zakon o plaćama i naknadama državnih službenika, zaposlenika, policiji i službenika kojih je 22.000. Ja sam ultimativno nastupio i rekao sam ovaj zakon mora biti ljudi, mora biti na redu. Ja sam nastojao da popunim dnevni red i tako je bilo. I taj dnevni red je po meni trebalo razmotriti.

Element hitnosti postoji kad je pitanje o zakonu o električnoj energiji, naravno, o regulatoru električne energije. Dakle, postoji element hitnosti. Ima izborni zakon koji je usvojen na predstavničkom domu, gdje su ove nove izborne tehnologije. Dakle, već smo u izbornoj godini to trebalo usvojiti da bi se moglo primijeniti. CIK je raspisao neke konkurse da nabavlja tu opremu. Međutim, ja sam htio da to napravimo u dva koraka. Na ovoj sjednici mogli smo provoditi sve ove zakone, možda usvojiti većinu, a na sljedećoj sve ovo ostalo. Međutim, tada delegati iz opozicije nisu bili za to. Oni kažu, to je diktat Čovićev, nećemo po njegovom diktatu da radimo. Ja to ne gledam tako. Ja nastojim da ispoštujemo interes i da stabilizujemo i kapacitiramo institucije države Bosne i Hercegovine.

Postoji li dogovor da prođu ova dva evropska zakona o VSTV-u i Sudu BiH?

Nisam više optimista zato što je Predstavnički dom stavio u proceduru potpuno neka dva druga zakona koja još uvijek nemam. Nisu nam dostavili te zakone. Mi smo uzeli ove zakone od Ministarstva pravde, koji su saglašeni na komisiji, radila je radna grupa, saglašeni sa strukom, sa pravosuđem, sa VSTV-om koji su davali svoje primjedbe i usvojeno je preko 30 primjedbi. Dakle, mi smo pokušali sa tim zakonima, a kako stvari stoje mislim da se tu neće odmaći daleko.

Ministra pravde Bosne i Hercegovine Bunoz kazao je kako su investicije ne događaju zato što općina i gradovi ne znaju kako da se ponašaju kada je pitanje u građevinsko zemljište. Tražio je, kako kaže, autentično tumačenje visokog predstavnika, nakon čega je Čović reagovao i rekao ništa od tog nema, faktički to se ne može završiti, ali da trebamo svi zajedno, kako kaže, izvršiti pritisak na visokog predstavnika da se na privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom stavi van snage. Kakav je vaš stav u vezi toga? Čini se da i Čoviću sad postaje prioritet državna imovina?

S te strane me ništa ne može iznenaditi, državna imovina je ključno političko pitanje u BiH oko kojeg se sve vrti. Zašto? Zato što bilo je pokušaja da se gradsko-građevinsko zemljište prebaci na općine i gradove. Dakle, ne valja princip po kojem se raspoređuje to zemljište. Ukoliko se desi pa visoki predstavnik nešto nametne, kada je pitanje državna imovina, neka selektivna rješenja mislim da su loša, Zakon o zabrani, privremenoj zabrani raspolaganja iz 2005. godine je odlična stvar za zaštitu državne imovine iako ni taj zakon nije poštovan u potpunosti, jer su niži nivoi donijeli svoje zakone i propise po kojima su oni smatrali da mogu raspolagati sa tom imovinom. Nakon nekoliko presuda Ustavnog suda onda je to zakočeno. Politika je obavezna da nađe kompromisno rješenje u donošenju zakona i da to pruži kroz Parlamentarnu skupštinu jer jedini koji može raspolagati državnom imovinom je ova Parlamentarna skupština.

Šefik Džaferović jučer je kazao kako misli da jedno od rješenja ponovno aktiviranje državne komisije za imovinu?

Jeste i do 2016. godine ta komisija je radila i ne znam tačan broj predmeta koliko je ona izuzela i onda je izuzimanje državne imovine postalo pravilo. Onda je tadašnji visoki predstavnik rekao dosta.

Da li će se tako rješavati Južna interkonekcija?

Mislim da Južnu interkonekciju treba riješiti na sljedeći način. Treba pripremiti svu dokumentaciju, donijeti na Parlamentu Bosne i Hercegovine, da Parlament Bosne i Hercegovine izglasa i da da saglasnost nižim nivoima vlasti, u ovom slučaju Federaciji, da provede. I ako treba i koncesioniranje, i sve ostale radnje, izdaje građevinsku dozvolu s tim što država treba da dobije bar 30% od te koncesije kao prihod, jer u svim gotovo presudama ustavnost je to prepoznato da država ima pravo na svoje prihode. Tim prije što će doći vrijeme kad će biti donesen neki drugi zakon u kojima će država morati da obeštećuje bivše vlasnike, a tamo gdje je izgrađeno, gdje je već imovina više ne možeš povratiti, dakle država će morati da obešteti kao što je bilo slučaj sa ovim "Viaductom". Dakle, to će biti u pitanju milijarde. To opštine ne mogu uraditi. Opštine nemaju taj kapacitet.

Milorad Dodik iz Izraela poručuje kako treba govorito o samopredjeljenju RS-a, o izlasku ovog entiteta iz Bosne i Hercegovine. Govorio je i o tome šta je Sarajevo "uradilo Jerejima". Nekako se čini da je vijest, koja je objavljena prije dva dana, da se otvara ured za borbu protiv terorizma u Banjaluci prošla bez bilo kakve reakcije?

Jevreji sarevski ovdje žive u miru. U toku agresije smo iznosili Hagadu, da pokažemo da nije ukradena ili prodata. Morali smo je iznijeti u javnost da pokažemo da to nije tačno. Dakle, uvijek se borimo sa tim dezinformacijama. To je jednostavno rat hibridni protiv Bosne i Hercegovine, prvenstveno u slučaju protiv Bošnjaka. Kad je u pitanju Dodik, on je destruktivac i u jednom momentu je iskočio iz nekih tračnica evropskog puta. Do sad mu to nije pošlo za rukom, nadam se neće ni u budućnosti, iako je sada ova mantra vrlo ozbiljna, pokušaj radikalizacije Bošnjaka. Pokušat će vjerovatno povezat sa ovom sada velikom kampanjom protiv Irana, jer u prošlosti, kao što znate, Iran kao prijateljska država je snabdijevao - u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu - oružjem Armiju Republike Bosne i Hercegovine. Dakle, postoje te neke veza. Sad će se vjerovatno pokušati praviti kampanja - evo ga, Iranci i Bošnjaci su ekstremisti. S tim povezujem i ovo otvaranje kancelarije u Banjaluci. Kontaktirao sam s nekoliko institucija, nema niko puno informaciju. Ured je potpuno neustavno otvoren. Dakle, nazvao sam sve institucije, institucije države moraju reagovati. A ako se potvrdi ovo što sam pričao onda će morati tim ljudima kazati da nisu dobro došli, da će se morati vratiti u svoju matičnu državu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad