Nedim Ademović, advokat i ekspert za ustavno pravo u Pressingu na N1 je govorio, između ostalog, i o državnoj imovini te pojasnio na koji način je Bosna i Hercegovina njen sukcesor.

Ademović je mišljenja da visoki predstavnik treba otići iz BiH, ali onda kada država kao jedna samoopstojna cjelina može funkcionisati.

“Bez toga da na nju mogu utjecati jedna politička stranka, jedan čovjek, neka faktička organizovana grupa. Kada ona sama može egzistirati i ne zavisiti od ličnih rješenja tada međunarodna zajednica treba ići iz BiH. Proteći će još vode dok ne dođemo do tog trenutka. I što bude više ovakvih kriza, to će međunarodna zajednica morati biti više prisutna u BiH. Mi moramo raditi da međunarodna zajednica ode i da mi budemo njen dio kao i svaka druga država na paritetnom, partnerskom odnosu”, dodao je.

Osvrčući se na izjavu Viktora Orbana, predsjednika Mađarske koji je pitao kako je moguća integracija BiH jer u njoj ima dva miliona muslimana, Ademović je rekao da je u Evropi i dalje prisutna islamofobija.

“Vrlo često režimi govore da je Evropa kršćanska, međutim, mi moramo dokazati da pripadamo zapadnoj civilizaciji, da smo orjentisani prema Evropi, da smo dio njenog kulturnog naslijeđa i moramo se boriti za to mjesto. Kao što se moramo boriti za ovu državu, tako se muslimani moraju boriti da dokažu da su dio Evrope i da su ravnopravni sa kršćanima i to je jedna stalna borba i proces koji će trajati dok ne pobjede liberalne demokratije koje su otvorile vrata svima pa i u religijskom smislu. Muslimani moraju vrlo mudro prihvatiti tu činjenicu da žive u Evropi, da se moraju orjentisati prema Zapadu i da moraju dokazati da su ravnopravni i bolji nego kršćani”, pojasnio je Ademović.

Pitali smo zbog čega Ustavni sud BiH nije zaustavio gradnju hidrocentrala na Drini, a riječ je o sporazumu između Srbije i entiteta Republika Srpska?

“Ustavni sud je samo prolongirao svoju odluku do januara 2022. godine. Lično kao građanin ove države nisam vidio nijednu sliku da se nešto dešava na tom terenu što se neće moći nekom presudom ispraviti. Iskreno nisam vidio da je neko nešto još napravio gdje bi Ustavni sud vidio da bi to trebalo zaustaviti s obzirom na to da nije neriješeno pitanje”, rekao je.

Dalje je naglasio da Ustavni sud nije svemoguć.

“Ovdje građani moraju shvatiti da nakon raspada bivše Jugoslavije, u zadnjih 25-30 godina, ovoj državi nedostaje jedan kompletan set zakona koji će urediti pitanje državne imovine. To ima svaka država, mi nemamo nijednu normu ko, kada, šta radi. Mnogobrojne države imaju različita rješenja, Ustavni sud je rekao da ne može nijedna jedinica lokalne zajednice crpiti svoju nadležnost ukoliko nema imovinu s kojom treba da radi. Ustavni sud je odlučio da se određeni principi iz Ustava moraju tumačiti tako da imovina koja je dodijeljena BiH po sporazumu o sukcesiji, pripada državi, ali je na njoj zadatak da donese pravni okvir kako bi odgovorila zadacima iz novog Ustava da to nije više centralizovana Republika s jednim nivoom vlasti i da se to pitanje uredi. Da se da na gazdovanje uz kontrolu. U Dejtonu o državnoj imovini nema ništa eksplicitno napisano, ali Ustavni sud je rekao da na osnovu principa koji su napisani u dejtonskom Ustavu se zaključuje da bivša imovina koja je danas upisana na Republiku BiH koje nema više da je sukcesor te imovine država BiH”, poručio je Ademović.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad