Afera "Pokojni vjerenik" jedna je od glavnih tema o kojoj bruji Srbija nakon što je učesnica srbijanskog reality showa Milena Kačavenda otkrila kako je bila žrtva internet prevare. Muškarac pod lažnim imenom David Tošić uspio je prevariti jednu od popularnih osoba u regiji Milenu Kačavendu, poznatu kao "Kuma Internacionale" pretvarajući se da želi s njom emotivnu vezu i brak. Došlo je i do vjeridbe, a vjenčanje je bilo otkazano jer se dogodila tragedija na Ribnikaru. Sve se odvijalo preko mreža i aplikacija za dopisivanje, a na kraju je "on preminuo". No, to je bila jedna u nizu prevara koju je ovaj muškarac počinio ženama koje žive diljem Srbije. U sve je, navodno upletena i žena i Bosne i Hercegovine koja pomaže prevarantu da dođe do imućnih žena.

Afera “Pokojni vjerenik”

Afera Pokojni vjerenik postala je aktuelna prije mjesec dana, ali je rasvijetljena tek prošle sedmice. Prema navodima novinara iz Srbije, David Tošić je koristio i ime Vuk Roten, kako se predstavio drugim ženama. Kao Vuk Roten uspio je prevariti i bivšu košarkašicu Srbije Milicu Dabović s kojom ima i dijete. Milica Dabić je bila jedina koja ga je, u odnosu na žrtve koje se spominju ovih dana, i vidjela uživo te provodila vrijeme s njim. Nije zanla da Vuk Roten nije njegovo pravo ime i da je sve vrijeme, prije šest godina, vodio dvostruki život. Dok se Dabovićki predstavljao kao milioner iz Beča, on je živio u Beogradu sa svojom porodicom. No, jednog dana, kada je ona počela sumnjati u cijelu njegovu priču, samo je nestao.

Iza svega se, navodno, krije čovjek pravog imena Ljubomir Hadžistević.

Milena Kačavenda tvrdi kako je njen “pokojni verenik” David Tošić koristio fotografije grčkog manekena kojeg je lično i kontaktirala. Osim nje, navodno je prevarena još jedna žena – doktorica s kojom se Milena i srela, ali i poznata manekenka čije ime nije htjela otkriti. Osim informacija kako je romansa počela i odvijala, da se predstavljao kao bogati biznismen, nekada i kao siroče, nije rečeno da li je David Tošić/Vuk Roten iskorištavao i novčano svoje žrtve. S doktoricom je navodno u vezi dvije godine, dok je Mileni govorio da mu je ona bivša djevojka.

Ovakve i slične prevare dešavaju se već godinama, a među žrtvama su i državljani BiH. “Ljubavne prevare”  dešavaju se vrlo često i meta su upravo usamljene žene koje traže partnera. Žrtve uplove u online vezu, a potom slijede problemi. Njihov partner kojeg nikada nisu vidjele uživo, zapada u ozbiljne probleme. Neki od scenarija su da je bolestan, doživio nesreću, a prevaranti idu i do toga da su oteti dok su radili na tegljačima. Za svaki od scenarija potreban im je, naravno, novac. Žrtve potom uplaćuju određene iznose, a neke su uplaćivale do stotine hiljada KM, dizale kredite i prodavale imovinu kako bi pomogle “partneru kojeg je zadesila nesreća”.

Prisjetimo se svi i afere “Tinder Swindler”. Shimon Hayut, poznat i kao Simon Leviev prevario je na desetine žena. Vrebao ih je preko Tindera, uplovljavalo s njima u romantične veze i putovao, a potom ih ostavljao u potpunom finansijskom krahu. I danas tvrdi kako je biznismen, a ne prevarant.

FUP je u više navrata upozoravao građane da ne nasjedaju na ovakve prevare i budu oprezni, s naglaskom na “ljubavne prevare” koje nazivaju “Nigerijska prevara”.

Iznenadno “nasljedstvo”

Iznenadno nasljedstvo je internet prevara koja je u BiH počela prije desetak godina. Potencijalne žrtve, prvobitno su dobijale mail u kojima im se saopštava da određena osoba čija su se imena, porijeklo i dijagnoze mijenjale, umire i da je upravo odabrala tu osobu da joj ostavi veliki iznos novca jer nema nasljednika. Ukoliko bi žrtva ušla u komunikaciju s njima, “zastupnik” osobe koja je “na samrti” bi poslao i njene/njegove fotografije iz bolničkog kreveta, navodnu fotografiju pasoša, ljekarske nalaze i podatke o bogatstvu. Prepiske bi u nekim slučajevima trajale i mjesecima.

Od žrtava bi se potom tražilo da uplate određenu svotu novca kako bi se završila neophodna papirologija za prebacivanje novca i nasljedstva na njihovo ime. U nekim slučajevima ti iznosi su bili “mali” između 500 i 1.000 KM, ali to bi bila “sitnica” u odnosu na “nasljedstvo koje ih čeka”. Nakon što bi žrtve uplatile novac, dolazilo bi do određenih poteškoća u realizaciji prebacivanja nasljedstva, a potom bi uslijedio i kraj komunikacije – blokiranjem na mrežama ili mailu koji više ne prolazi.

U posljednje vrijeme, prevaranti pokušavaju “upecati” žrtve i putem mreža – Facebook, Instagram, TikTok itd. U ovim prepiskama nerijetko koriste žrtvino prezime kako bi “dokazali” da se radi o nekom daljem rođaku.

BEC prevare

FUP je ranije i u više navrata upozoravao građane da su sve učestaliji internet napadi korištenjem tehnika poznatih kao BEC prevare (Business e-mail compromise) i internet napadi korištenjem “ransomware”.

Naime, u konkretnom primjeru napadači, koristeći sigurnosne propuste u informacionom sistemu žrtve, vrše neovlašten pristup e-mail serveru i manipulaciju sa postavkama istog u dijelu e-mail forwardinga, a potom nakon pribavljenih saznanja o dogovoru o kupovini roba i usluga i plaćanja istih, vrše blokadu komunikacije legalnog dobavljača, nakon kojih radnji predstavljajući se kao legalni dobavljač, pod izgovorima, npr. Covid pandemia problemi i dr., i obično navodeći hitnosti u postupanju, vrše izmjenu bankovnih računa za plaćanje, odnosno umetanje ličnih računa koji svojim nazivom imaju sličnosti sa stvarnim, npr. dodavanjem naziva Ltd i sl., a potom nakon uvjeravanja žrtve u legalnost komunikacije i zaprimanja novčanih sredstava pristupaju uklanjanju tragova izvršenja navedenog krivičnog djela.

U dijelu napada korištenjem “ransomware”, napadači upotrebom malicioznih programa vrše “kriptovanje” (zaključavanje) datoteka žrtve, prethodno iskorištavajući nedovoljnu infomaciono sigurnosnu svijest korisnika i nedovoljnu zaštićenost informacionih sistema od ovog tipa napada, nakon kojih radnji od žrtve zahtjevaju uplatu novčanih sredstava za dekripciju podataka.

Lažni mailovi od banaka

Prevaranti koriste i propuste žrtava koje nepažnjom otkriju svoje bankovne podatke i PIN-ove. Prevaranti se služe mailom koji sadrži naziv banke, ali ne i njenu domenu. U mailu se obično navodi kako je došlo do sigurnosnih propusta te je potrebno da klijent izmijeni svoje podatke bankovnog računa. U drugim slučajevima javljaju kako je “PIN” ili šifra istekla, pa se također traži da se izmijene ti podaci. U svakom od slučajeva, “banka” šalje dokument koji se treba skinuti kako bi se promjena izvršila. Neki od građana su nažalost pomislili da je riječ o pravim upozorenjima i ukucavali svoje podatke. Time su prevarantima omogućili pristupe svojim računima.

Pet znakova koji otkrivaju da je mail koji ste dobili zapravo prevara

Prevare se vrše i putem SMS-a, ali i drugih aplikacija. Opreza nikada dosta. Ukoliko niste sigurni da li je Vaša banka poslala email, najsigurnije je da ih pozovete ili odete u najbližu poslovnicu kako biste provjerili o čemu je riječ.

Prevareni ste – kome prijaviti?

Policijske agencije koje se bave cyber kriminalom su: FUP – Odjel za cyber kriminal i MUP RS – Jedinica za visokotehnološki kriminal.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad