AI ulazi u redakcije, Šehanović upozorava: Novinarski nerv mora ostati

Šehanović je nedavno učestvovao na Pariz AI Forumu 2024., gdje se razgovaralo o utjecaju vještačke inteligencije na medijsku industriju, transformaciji redakcija, autorskim pravima i budućnosti novinarske profesije.

Na početku razgovora naglasio je da se ne smatra ekspertom za vještačku inteligenciju, već novinarom koji pokušava pratiti promjene u oblasti koja se izuzetno brzo razvija.

"Vještačka inteligencija toliko brzo ulazi u sve nas i toliko se brzo mijenjaju modeli tokom sedmica da je jednostavno nemoguće sve ispratiti na vrijeme. Moramo biti uključeni onoliko koliko možemo i pratiti trendove koliko god je moguće", kaže Šehanović.

"Moramo graditi budućnost kakvu želimo"

Jedna od poruka koju je izdvojio s foruma u Parizu jeste stav da društvo ne bi trebalo pasivno prihvatati promjene koje donosi tehnologija.

"Moramo izgraditi budućnost kakvu želimo, a ne prihvatiti budućnost od koje strahujemo", prenosi Šehanović poruku s jednog od panela.

Za njega je najvažnije da se vještačka inteligencija prihvati kao koristan alat, ali bez potpunog oslanjanja na nju.

To objašnjava jednostavnim poređenjem s kućanskim aparatima.

"Naravno da koristim AI, kao što koristimo mašinu za veš. Više niko ne pere na ruke, ali ako imate nešto posebno i važno, od nekog posebnog materijala, ipak ćete to oprati na ruke. Tako je i s vještačkom inteligencijom", kaže.

Drugim riječima, ChatGPT i drugi modeli mogu pomoći u pripremi sadržaja, ali, naglašava, novinar mora zadržati sposobnost provjere i procjene.

"Uvijek ćemo morati provjeriti. Uvijek ćemo morati imati taj novinarski nerv", ističe Šehanović.

Etika i medijska pismenost kao ključ

Upravo etiku smatra jednom od najvažnijih tema u primjeni AI-a u medijima.

Uz to, posebno izdvaja potrebu za medijskim opismenjavanjem građana.

"Ljude moramo medijski opismeniti. Moraju znati šta je prava informacija, šta je fake news, šta je deepfake i šta je rezultat vještačke inteligencije", upozorava.

Šehanović kaže da ga zabrinjava način na koji se AI već koristi u dijelu medijskog i političkog prostora, posebno kada se sadržaji objavljuju bez vidljive ljudske intervencije ili ozbiljne provjere.

"U jednu ruku se zgražavam na ono što danas vidim u medijima, posebno na društvenim mrežama. Tokom izbornih kampanja vidite da pojedinim kandidatima ChatGPT apsolutno piše sve. Brutalno je na koji način se neke stvari objavljuju", kaže.

AI može napisati tekst, ali ko provjerava informacije?

Problem, prema njegovim riječima, nije u samom korištenju tehnologije, već u tome kada se sadržaj koji ona proizvede prihvata bez dodatne provjere.

"Da li je neko provjerio? Da li je ChatGPT dao pravu informaciju? Ja ga koristim, apsolutno ga koristim, ali provjeravam svaki izvor", naglašava Šehanović.

Podsjeća da sistemi vještačke inteligencije informacije prikupljaju iz ogromnog broja izvora, zbog čega korisnik mora biti sposoban procijeniti njihovu vjerodostojnost.

"Morate vi biti relevantna osoba koja će procijeniti ono što vam sistem daje. Ipak vam mašina daje informacije koje ne moraju do kraja biti ni relevantne ni tačne", kaže.

Kao posljedicu takvog nekritičkog preuzimanja sadržaja navodi greške koje se već pojavljuju na portalima.

"Vidite potpuno pogrešnu informaciju, pogrešno povučeno ime ili godinu, da je neka osoba umrla, a još je živa, ili obrnuto. A najbolje je kada prekopiraju tekst pa im na kraju ostane: 'Da li želite da vam sada kažem još nešto?'", govori Šehanović.

Novinari će morati mijenjati način rada

Jedna od važnih tema foruma u Parizu bila je transformacija medijskih redakcija.

Šehanović kaže da će se, zajedno s medijima, morati mijenjati i sami novinari.

"Moramo pratiti trendove i reagovati na vrijeme. Novinari moraju učiti i prihvatati nove alate i moraju mijenjati svoje vještine, koliko god to htjeli ili ne htjeli", kaže.

Znanja koja su bila dovoljna prije 15 ili 20 godina, dodaje, više nisu dovoljna za današnje medijsko okruženje.

"Koliko god se budu morale mijenjati redakcije, morat će se mijenjati i novinari i njihov način rada u tim redakcijama", ističe.

Kredibilitet će postati još važniji

Poseban izazov predstavlja i pitanje kako mediji mogu finansijski opstati u vremenu kada je velika količina sadržaja dostupna besplatno.

Šehanović smatra da će u takvom okruženju profesionalizam i pouzdane informacije postati još važniji.

"Vraćamo se na etiku, profesionalizam i provjerenu informaciju. Pobijedit će oni koji imaju pravu informaciju", kaže.

AI danas, dodaje, omogućava da se proizvede gotovo bilo kakav sadržaj, ali upravo će zbog toga biti sve važnije ko iza informacije stoji i koliko mu publika vjeruje.

"Kroz ChatGPT ili bilo koji drugi format možete kreirati kakvu god želite informaciju. Koliko je ona tačna – to će biti vrlo bitno. Ko ju je napisao?", navodi Šehanović.

Primjećuje da pojedini novinari danas imaju toliko izgrađen lični kredibilitet da publika njihovim informacijama vjeruje više nego samim medijskim kućama.

"Postoje ljudi i novinari koji imaju takvu reputaciju da su oni postali mediji", kaže.

Autorska prava jedan od najvećih izazova

Uz tačnost informacija, jedno od centralnih pitanja koje otvara vještačka inteligencija jesu autorska prava.

Šehanović očekuje da će Regulatorna agencija za komunikacije BiH biti jedno od tijela koje će se u budućnosti baviti pitanjima regulacije.

"Redakcije će biti informisane, učene i trenirane kako da koriste vještačku inteligenciju, ali autorska prava su nešto što će se morati riješiti", kaže.

Ključno pitanje je, dodaje, ko je autor sadržaja koji je nastao kombinovanjem informacija iz velikog broja izvora.

"Ako imate sisteme koji po cijelom internetu skupljaju informacije, u konačnici možete napraviti informaciju koja je sublimat vašeg, mog i rada još deset kolega. Autorstvo je tu vrlo upitno", objašnjava.

Navodi i da već postoje modeli kojima autori mogu pokušati ograničiti korištenje vlastitih sadržaja za razvoj AI sistema, ali da se time otvaraju nova pitanja.

"To će biti vrlo bitna tema za regulaciju", kaže Šehanović.

Regulacija će biti ključna

Na forumu u Parizu, kaže, mnogo se govorilo upravo o autorskim pravima i mogućim pravnim sporovima između medija i tehnoloških kompanija.

Šehanović je u razgovoru naveo i primjer tužbi novinskih kuća protiv tehnoloških kompanija zbog navodnog korištenja novinarskih sadržaja.

Za njega je to pokazatelj koliko će pravna regulativa biti važna u budućnosti.

"Na koji način će se to kod nas raditi još ne znamo. Vidjet ćemo. Ali globalno je to već počelo. Jedna od ključnih stvari bit će kako regulisati prava i ko su zapravo autori sadržaja", smatra Šehanović.

Uprkos svim rizicima, nema dilemu da će vještačka inteligencija ostati dio novinarstva i svakodnevnog života.

"Naravno da ćemo koristiti vještačku inteligenciju, i vi i ja i svi ostali ljudi, ali mislim da će, kao i u svim drugim stvarima, regulacija i pravni aspekt biti ključ njenog usmjeravanja", zaključuje.

"Kad život postane naslov"

Na kraju razgovora Šehanović je najavio i promociju svoje knjige "Kad život postane naslov", koja će biti održana 1. oktobra u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Knjiga se bavi savremenom celebrity kulturom, medijima, društvenim mrežama i moći javnog imidža, a Šehanović je opisuje prije svega kao udžbenik namijenjen studentima odnosa s javnošću i komunikacija, ali i svima koji žele bolje razumjeti savremenu komunikaciju.

"Ona jeste pisana iz celebrity ugla, ali svjedoci smo i kroz ovu izbornu kampanju da je danas apsolutno sve celebrity. Svi snimaju spotove, svi žele biti lijepi, sviraju, pjevaju. Celebrity kultura je, željeli mi to ili ne, ušla u naše živote", kaže Šehanović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad