Amanpour o generalu Morillonu i njegovom obećanju Srebrenici: "Pokušao je biti heroj, nije uspio"

"Niko od nas koji smo tada bili tamo nikada neće zaboraviti postupak generala Morillona u Srebrenici. Pokušao je biti heroj. Nije uspio, ali je bio jedan od rijetkih koji su pokušali, suočen s ravnodušnim političkim vodstvom", napisala je Amanpour, prisjećajući se događaja koji su prethodili genocidu u julu 1995. godine.

Citirala je i zadnji pasus teksta New York Times-a koji je posvećen Morillonu, u kojoj je navedena njegova poruka iz knjige: "Čovjek će za druge ljude ostati vuk. Zato je važno da i dalje postoje oni koji, stupajući u vojnu službu, budu vođeni idealom pravde i odbrane ljudskog dostojanstva".

Morillon, bivši komandant UNPROFOR-a, preminuo je 29. januara u 90. godini života, saopćili su francuska vojska i Ministarstvo odbrane Francuske. U Bosni i Hercegovini ostao je upamćen po obećanju koje je dao stanovnicima Srebrenice 1993. godine, kada je izjavio da je grad pod zaštitom Ujedinjenih nacija.

U trenutku njegove posjete 11. marta 1993. godine, Srebrenica je bila opkoljeni grad s oko 30.000 stanovnika, većinom izbjeglica iz Cerske, Konjević Polja i drugih dijelova Podrinja. Grad je bio bez hrane, vode, lijekova i električne energije, svakodnevno granatiran i suočen s teškom humanitarnom krizom.

Morillon je u Srebrenicu došao kako bi procijenio situaciju na terenu i o tome izvijestio nadređene, ali mu okupljeni civili nisu dozvolili da napusti grad. Mnoštvo, koje su uglavnom činile žene i djeca, blokiralo je izlaz iz zgrade pošte, zahtijevajući prekid napada, uspostavljanje zračnog koridora, evakuaciju ranjenih i dopremanje humanitarne pomoći. Protest je predvodila Fatima Husejnović, osnivačica ratnog Aktiva žena Srebrenice.

Žene su narednih dana dežurale u smjenama kako bi spriječile generala da napusti grad, insistirajući da međunarodna zajednica preuzme odgovornost za zaštitu civila. Nekoliko dana kasnije Morillon se obratio okupljenima riječima: "Vi ste sada pod zaštitom UN-a".

Tokom gotovo dvosedmičnog boravka u gradu, Morillon se lično uvjerio u razmjere humanitarne katastrofe. U tom periodu putovao je i u Beograd, gdje se sastao sa tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, nakon čega su privremeno obustavljeni zračni napadi i granatiranje iz Srbije. Uslijedila je i dostava humanitarne pomoći, otvaranje zračnog koridora te evakuacija ranjenih i bolesnih u Tuzlu. U Srebrenici su potom otvorene kancelarije UNHCR-a, Međunarodnog crvenog križa i Ljekara bez granica, a grad je formalno proglašen zaštićenom zonom Ujedinjenih nacija.

Međutim, više od dvije godine kasnije, u julu 1995. godine, snage bosanskih Srba počinile su genocid nad Bošnjacima u Srebrenici. Morillon je kasnije svjedočio na suđenju Slobodanu Miloševiću, navodeći da je upozoravao međunarodnu zajednicu na glad, bijedu i tragediju koja će uslijediti ukoliko se ne izvrši snažniji pritisak na vojsku bosanskih Srba.

Morillon je do kraja života odbacivao tvrdnje da je svjesno obmanuo stanovnike Srebrenice, ali nikada nije ponudio uvjerljivo objašnjenje zašto međunarodni sistem zaštite nije reagovao odlučnije prije nego što je bilo prekasno.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad