Šefovi vlada Europske unije ove bi se sedmice trebali sastati u Briselu, a proširenje bloka jedno je od centralnih pitanja ovog sastanka. Prošlog mjeseca Europska komisija je preporučila početak službenih pregovora o pristupanju s Ukrajinom, Moldavijom, i Bosnom i Hercegovinom, kao i kandidatski status za Gruziju. Vijeće EU će dati konačan odgovor o eventualnom početku pregovora, ali šta o proširenju misle građani EU?

Europljani su općenito otvoreni prema ideji pridruživanja Ukrajine Europskoj uniji, uprkos troškovima i rizicima, ali su u najboljem slučaju “mlaki” prema mogućem proširenju bloka na Gruziju i zemlje Zapadnog Balkana, piše Guardian, pozivajući se na rezultate ankete provedene u nekoliko zemalja članica.

Nakon što je duži period bilo u drugom planu, proširenje je postalo hitan prioritet EU otkako je Rusija pokrenula rat protiv Ukrajine. Komisija je u novembru također podržala otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, kada vlasti u Sarajevu budu spremne za to, i preporučila da Gruzija dobije status zemlje kandidata.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova, Dmytro Kuleba, rekao je u ponedjeljak da bi bilo “poražavajuće” za Kijev i EU ako se na samitu ne podrži početak pristupnih pregovora.

“O posljedicama ne želim ni govoriti”, rekao je Kuleba.

A šta kažu građani Europske unije?

Anketa šest država članica EU za Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR) pokazala je značajnu podršku kandidaturama Ukrajine i, u manjoj mjeri, Moldavije i Crne Gore, ali i duboke ekonomske i sigurnosne zabrinutosti.

S druge strane, iskazano je rasprostranjeno protivljenje konačnom pristupanju Turske, kao i primjetno hladan odgovor na izglede da se Albanija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija pridruže uniji.

Iako će se ovosedmični samit usredotočiti na puteve ka članstvu za Ukrajinu i druge, rasprava o tome kako to tačno postići “jedva da je počela”, rekao je Piotr Buras, viši politički suradnik ECFR-a, koji je pozvao na “konkretan vremenski okvir” za pristupanje.

“Geopolitička retorika iz Brisela prikriva duboku zabrinutost u državama članicama o mogućim posljedicama proširenja i rašireni skepticizam o sposobnosti EU da apsorbira nove članice”, smatra Buras.

Vremenski okvir bi pružio prostor za unutarnje reforme EU, izgradio otpornost i pokazao javnosti zašto je proširenje neophodno, rekao je Engjellushe Morina, još jedan viši suradnik ECFR-a. Smatra da bi samit mogao biti “najdosljedniji u novijoj historiji EU”.

Anketa je pokazala da je podrška ulasku Ukrajine najveća u Danskoj (50%) i Poljskoj (47%), s grubo podijeljenim mišljenjem u Rumuniji (32% za, 29% protiv), Njemačkoj (37% za, 39% protiv) i Francuskoj (29% za, 35% protiv). Austrija je bila 52% protiv.

Međutim, 45% ispitanika bilo je zabrinuto da bi pristupanje Ukrajine imalo negativan učinak na sigurnost EU, naspram 25% koji su smatrali da bi to poboljšalo sigurnost, dok je 39% vjerovalo da bi ulazak Kijeva negativno utjecao na sigurnost njihove zemlje.

Mnogi Europljani nisu vidjeli nikakvu ekonomsku korist od ukrajinskog članstva. Dok je 43% ispitanika u Poljskoj i 37% u Rumuniji vidjelo pozitivan učinak na ekonomiju EU, 54% u Danskoj i 46% u Austriji predvidjelo je trošak.

Bilo je i strahova o utjecaju proširenja na političku moć EU u svijetu. Poljska i Danska bile su najoptimističnije u vezi s tim, s 43% i 35% građana koji vjeruju da bi pridruživanje Ukrajine imalo pozitivan učinak.

U Austriji (42%) i Njemačkoj (32%), međutim, najzastupljeniji je stav bio da bi članstvo Ukrajine smanjilo političku moć EU u svijetu, dok su ispitanici u Francuskoj i Rumuniji bili ravnomjernije podijeljeni po ovom pitanju.

Snažno protivljenje ulasku Turske u EU, ‘hladan’ stav prema Balkanu

ECFR je identificirao jasnu podjelu između “starih” i “novih” država članica EU-a na širem načelu proširenja. Ispitanici u Austriji (53%), Njemačkoj (50%) i Francuskoj (44%) najvjerovatnije su smatrali da EU ne bi trebala primati nove članice.

Nasuprot tome, u Rumuniji većina (51%), a u Poljskoj (48%) vjeruje da bi se EU trebala proširiti. Danska je donekle ispadala među “starim” državama članicama, sa samo 37% protiv bilo kakvog trenutnog proširenja.

Istraživanje je pokazalo snažno protivljenje mogućnosti pridruživanja Turske EU, s 51% ispitanih u šest zemalja koji se protive toj ideji, a manje od jednog od pet ispitanika podupire bilo kakav napredak u pogledu članstva Turske.

Europljani su također pokazali da su hladni kada su u pitanju Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Gruzija, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija i njihovo potencijalno članstvo, s manje od 30% podrške zajedno za osam zemalja.

Podrška pristupanju bila je najslabija za Kosovo, s 20% reklo je da bi se trebalo moći pridružiti, a 37% da ne bi trebalo, Albaniju (24% za, 35% protiv), Srbiju (25% za, 35% protiv) i Gruziju ( 25% za, 31% protiv).

Mišljenja su bila ravnomjernije podijeljena o Sjevernoj Makedoniji (26% za, 27% protiv) i Bosni i Hercegovini (28% za, 29% protiv), dok je podrška za ulazak Moldavije u EU prevagnula (30% za, 28% protiv) kao i za Crnu Goru (30% prema 25%).

Grafički prikaz rezultata ankete pogledajte na ovdje.