Klinički centri u Sarajevu i Banjaluci među ključnim su medicinskim institucijama u Bosni i Hercegovini za zbrinjavanje najtežih Covid bolesnika. O liječenju, lijekovima, mogućnostima proširenja postojećih kapaciteta, novoj simptomatologiji i starosnoj dobi oboljelih u Novom danu govorili su prim. dr. Bosanko Horozić, koordinator Kriznog štaba Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu i šef Odjela kliničke endokrinologije na KCUS-u, te prof. dr. Peđa Kovačević i dr. Danica Momčičević sa Klinike intenzivne medicine za nehirurške grane UKC-a RS-a.

Prim. dr. Horozić nam je je rekao kako nisu neočekivane mutacije, jer se virus širi i mutira te da imamo britanski, južnoafrički, brazilski i češki virus i da će vjerovatno biti drugih mutacija, zaraznijih.

“Za britanski soj se pokazalo da je zarazniji od 30 do 50 posto u odnosu na prethodni soj. Sigurni podaci o tome da li je virus opasniji od svog prethodnika ne postoje, ali s obzirom na uvećanje broja oboljelih i broja težih slučajeva i teže kliničke slike koje samim tim mogu dovesti do letalnih ishoda je primijetno. Simptomi se razlikuju u tome što osnovni karakteristični simptomi kao što su gubitak njuha i okusa koji sada izostaju a dominiraju respiratorni simptomi, odnosno za vrlo kratko vrijeme se razvije obostrana upala pluća. Sada imamo da u pet dana nakon potvrđivanja infekcije pacijenti iz svojih domova dolaze prema KCUS-a sa srednje teškom i teškom kliničkom slikom“, istakao je dr. Horozić.

Dr. Kovačević je rekao kako ostaje da se vidi da li su bolesnici koji su zaraženi novim sojem korona virusa u kliničkoj manifestaciji nešto teži u odnosu na prethodne sojeve ostaje da se vidi.

Na KCUS-u se hospitaliziraju pacijenti koji imaju srednje tešku i tešku kliničku sliku a ta ustanova je, kako je rekao prim. dr. Horozić, do sada zbrinula više od 3.750 Covid bolesnika, a da je do sada kroz novi centar prošlo blizu 300 najtežih bolesnika koji iziskuju respiratornu podršku.

“U KCUS je trenutno hospitalizovano blizu 540 pacijenata sa srednje teškom i teškom kliničkom slikom sa uznapredovalom pneumonijom koja iziskuju respiratornu potporu. Kapaciteti KCUS-a koji su predviđeni za Covid pacijente su se mijenali tokom pandemije. U početku smo imali izolatorij na Podrhastovima, zatim Infektivna klinika pa Covid sobe za prijem pacijenata koji boluju uz Covid i od drugih hroničnih oboljenja, da bi u ovom trećem valu otvorili posebni respiratorni centar uz adaptaciju prostora stare Hirurgije i dobili preko 300 novih postelja koje su se popunile za kratak period. Kapaciteti KCUS-a su praktično popunjeni pacijentima sa srednje teškom i teškom kliničkom slikom i dalje zbrinjavanje pacijenata uz nadčovječanske napore i dalje je moguće, ali usporeno i uz dosta problema“, naveo je.

Rekao je i da je loša reakcija institucija koje su zadužene za riješe prbolem i rasterete preopterećene zdravstvene ustanove je doprinijela ovoj situaciji koja se dešava u trećem valu korona virusa. Kazao je i da su s početka pandemije na KCUS-u predvidjeli nagli porast pa su oformili privremeni izolatorij na Građevinskom fakultetu koji je po prestanku proglašenja prirodne nepogodne ugašen. Naglasio je i da je jedan od razloga ovakvog stanja u KS to što ljekari sa KCUS-a ne participiraju u Kriznom štabu KS te su isključeni iz odlučivanja.

Dr. Kovačević je rekao kako su u Banjaluci tokom ljetnih mjeseci radili na edukaciji ljekara te pripremi novih prostora.

“Imali smo staru bolnicu u Banjaluci te smo napravili dvije bolnice koje funkcionišu i zbrinjavaju Covid i necovid pacijente. Tokom ljeta smo radili na edukaciji ljekara u RS i pravljenju mreže intenzivnog liječenja i pripremanje prostora za prihvat pacijenata koji bi bili životno ugroženi. Dobili smo grant od američkog udruženja i osposobili 32 ljekara za brzi prelazak na mod liječenja životno ugroženih bolesnika. Tako da smo u Doboju, Bijeljini, Foči mogli da uduplamo za liječnje kritično oboljelih“, istakao je dr. Kovačević za N1.

Govoreći o donacijama iz Srbije, naglasio je da ta država ne pravi bolnice u RS, već da doniraju opremu, ali da “respiratori ne liječe sami”. Poručio je da su za takav oblik liječenja potrebni ljudi, i da je 32 ljekara u RS dobilo američku licencu za liječenje oboljelih.

Dr. Horozić je kazao kako je svaka podrška dobrodošla i da KCUS-u nedostaje zaštitne opreme, lijekova, ali da ta zdravstvena ustanova racionalizacijom ne uskraćuje svoje pacijente ni sa lijekovima ni sa zaštitnom opremom.

Govorio je i o lijeku Tocilizumab koji se koristi za liječenje oboljelih od Covida te uputio apel prema autoritetima da se pobrinu da se taj lijek stavi na esecijalnu listu ili da se omogući zdravstvenim ustanovama nabavka lijeka bez tenderskih procedura koje su često duge. Istakao je da KCUS sam nabavlja taj lijek i ordinira ga najtežim pacijentima. Osim Tocilizumaba, prim. dr. Horozić je rekao i da je lijek Enkorten “interesantan u liječenju srednje teških slučajeva koji zahtijevaju kiseoničku potporu”. “Kroz jednu studiju na KCUS-u se pokazalo da utiče na upalne parametre i procese koji se odvijaju kod pacijenata koji su oboljeli od Covid virusa. Ako se Tocilizumab da u prva 24 sata nakon što je pacijent primljen, smanjuje se smrtnost za 25 posto a skraćuje boravak na intenzivnoj njezi od 7 do 10 dana“, potcrtao je.

Dr. Momčičević je kazala kako i u UKC RS koriste lijek Tocilizumab te da je potvrđeno da pomaže pri liječenju korona virusa.