Asistivna tehnologija otvara vrata svijeta osobama s invaliditetom, ali sistem u BiH kasni: Aplikacije su mi dale puno veći nivo samostalnosti

Ono što je za većinu nas tek najnoviji gadget ili zanimljiva aplikacija, za osobe s invaliditetom predstavlja most prema svijetu i veću samostalnost. Za Seniju Okić aplikacije su donijele nešto što je do sada mogla samo sanjati.

"Bila sam uskraćena za puno informacija, bila sam prinuđena da češće tražim od ljudi pomoć nego sad što to radim. Sad mogu sama pročitati račun, sortirati sama artikle, mogu sortirati literaturu ne moram nikoga pitati. Čak upitam aplikaciju i je li mi nešto zgužvano. Aplikacije su dale puno veći nivo samostalnosti", kaže Senija Okić, profesorica u Centru za slijepe i slabovidne Nedžarići.

Ovi alati vraćaju dostojanstvo i nezavisnost u obavljanju najjednostavnijih zadataka, ali idu i korak dalje. Oni postaju oči u prostorima kulture omogućavajući potpuniji doživljaj.

"Dobra je aplikacija kad dođem u muzej, kad dođem u pozorište pa da mi opiše. Niko ne zna tako detaljno opisati i tako slikovito", dodaje Okić.

Granice se pomiču i za gluve i nagluve osobe. Prepreke se najčešće javljaju u komunikaciji, jer je riječ o nevidljivom invaliditetu, ali sa ozbiljnim posljedicama u informacijski usmjerenom društvu.

"Sada su nove tehnologije, nisu više analogni, nego digitalni slušni aparati koji se podešavaju kompjuterski, čak se mogu ti aparati podešavati i preko mobitela. Uvezani su i sa drugim asistivnim tehnologijama kao što su FM uređaji, gdje djeca kada koriste te slušne aparate, idu u školu, u razredu mogu bez problema da prate nastavu, ono što govori učitelj, nastavnik, profesor, ne mora da sjedi u prvoj klupi. I što je još dobro, ne samo da djeca koja nose slušne aparate nego i djeca koja imaju ugrađen kohlearni implant", ističe Jasminka Proho, tumač znakovnog jezika.

Međutim, dok tehnologija ide naprijed, sistem u BiH uveliko kasni ili čak tapka u mjestu. Zbog administrativnih prepreka ni najosnovnija pomagala većini nisu dostupna.

"Imamo to goruće pitanje dostupnosti asistivnih tehnologija, koliko je teško recimo jedan bijeli štap, koji nije mnogo komplikovana tehnologija, nemoguće ga je nabaviti u BiH. To je pitanje koje treba početi rješavati, a da ne govorimo o nekim malo komplikovanijim i skupljim tehnologijama koje je nemoguće i nabaviti ali i finansirati samostalno, tako da je pitanje i tog održivog finansiranja asistivnih tehnologija također", kaže Sunita Hotić, projekt asistentica Caritas BiH.

Tehnologija postoji, znanje imamo, glavna je poruka, ali nedostaje sistemska finansijska podrška koja treba biti polazna tačka za zakonodavne i institucionalne promjene koje vode ka uključivijem društvu, u kojem su asistivne tehnologije dostupne svima kojima su potrebne.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad