Bacanjem vjenčića od vrbe Romi u Bijeljini započeli obilježavanje Đurđevdana

Okupljenima ispred Dnevnog centra "Otaharin" uručeni su paketići slatkiša i crveno ofarbanih jaja, kao simbol praznične radosti.

Programski direktor Udruženja za integrativnu inkluziju Roma "Otaharin" Dragana Petrović rekla je novinarima da kroz svoj rad nastoje da olakšaju život Romima i pomognu njihovu integraciju u društvo.

"Radimo i na zapošljavanju Roma kroz djelovanje preduzeća `Agroplan` i druge programe, kako bismo omogućili njihovu ekonomsku nezavisnost", navela je ona.

Prema riječima Fatime Đanić iz Udruženja žena "Romkinja", u Bijeljini živi između 800 i 1.000 pripadnika romske zajednice, a podaci se mijenjaju zbog stalnih migracija porodica.

Ona je istakla značaj obrazovanja romske djece, kojih je trenutno u osnovnim školama 130, sedmoro u srednjim školama i troje na fakultetima.

Običaji za Đurđevdan

Đurđevdan, jedan od najvažnijih praznika koji označava dolazak proljeća, buđenje prirode i novu životnu energiju. Ovaj praznik je bogat simbolikom, običajima i vjerovanjima.

Posvećen je Svetom Đorđu, zaštitniku proljeća, svjetlosti, prirode u cvatu, ali i pastira i ratnika. Praznik je čuven po veselim urancima, jagnjećem pečenju, ali i starim običajima koji, prema narodnom vjerovanju, imaju moć da obezbjede zdravlje, sreću, ljubav i dobru godinu. U

Sam Đurđevdan, 6. maja, počinje rano, najčešće još prije izlaska sunca. Čitave porodice odlaze u prirodu – na rijeke, u šumu, na livadu – kako bi dočekale sunce u veselju. Taj običaj je poznat kao đurđevdanski uranak, i on simbolizuje novi početak, pročišćenje i slavljenje života. Uz pjesmu, igru i tradicionalnu trpezu (obavezno jagnjetina), praznik se proslavlja pod vedrim nebom.

U mnogim krajevima i danas se praktikuje kupanje u rijeci na Đurđevdan. Vjeruje se da voda tog jutra ima čudotvornu moć – da liječi, podmlađuje i donosi blagostanje. Oni koji ne mogu da odu do rijeke, obavezno se umivaju “đurđevdanskom vodom” pripremljenom prethodne večeri.

Domovi se kite biljem koje je ubrano dan ranije. Vjenčići od zdravca, drena i đurđevka stavljaju se na vrata kuće, kapije, prozore, pa čak i na stoku, kako bi se obezbjedila zaštita od bolesti, uroka i zlih sila. Na kuće i štale često se stavljaju i krstići od ljeskovih ili grabovih grančica – simbol zaštite od groma i nevremena.

Djeca i mladi se kite cvijećem, opasuju vrbovim prućem i ukrašavaju vijencima – sve kako bi bili veseli, zdravi i jaki poput prirode koja se upravo razigrala. Neki od tih vijenaca bacaju se u rijeku, uz želju da sve loše “odnese voda”, a sve dobro ostane.

Narodna vjerovanja vezana za Đurđevdan

Đurđevdan je vrijeme kada, prema narodnoj tradiciji, svijet ima pojačanu duhovnu energiju. Zbog toga se vjeruje da na ovaj dan ne treba spavati – jer će onaj ko spava na Đurđevdan cijele godine biti pospan i bezvoljan. Kaže se i: „Ko spava na Đurđevdan, imaće glavobolje cijele godine.“

Vrijeme na Đurđevdan posebno se posmatra – ako je sunčano, vjeruje se da će cela godina biti plodna i berićetna. Ako zagrmi prije Đurđevdana, narod kaže da će godina biti bogata žitom.

Vjeruje se i da su vještice najaktivnije oko Đurđevdana – zato se kuće kite i pale se vatre.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje