Bakir Krajinović: Priroda je najbolja učiteljica - jednom što je ponudila, to se mora očekivati i u budućnosti

Evropski meteoalarm postoji i funkcioniše, ali modeli imaju svoja ograničenja

Govoreći o danima uoči poplava, Krajinović podsjeća da je BiH već više od decenije uključena u evropski sistem ranog upozoravanja na vremenske nepogode.

"Prije svega treba istaći da je Federalni hidrometeorološki zavod i Bosna i Hercegovina već 11 godina u evropskom sistemu meteoalarma i mi imamo dovoljno iskustva i radimo po metodologiji kao i sve evropske zemlje. 11 godina nam upravo daje tu snagu i garant da radimo onako kako treba i kako rade sve druge hidrometeorološke službe u Evropi", pojašnjava.

Upozorenja su, kaže, blagovremeno izdata.

"Na taj način pripremamo svoja upozorenja, šaljemo ih prema nadležnim institucijama, objavljujemo na web stranici i drugim platformama. Oktobra 2024. godine bilo je naznaka da se očekuju velike količine padavina na prostoru Bosne i Hercegovine, posebno u planinskom zaleđu Hercegovine", dodaje.

Međutim, i pored predviđanja, nivo padavina koji se zapravo desio, višestruko je premašio očekivanja.

"Prognozni modeli nikad ne ukažu, kad god su takvi ekstremni slučajevi, sa tolikom pouzdanošću. Bilo je da se očekuje između 100–150 litara po metru kvadratnom kiše na tom prostoru. I bilo je upozorenje. Sve to ukazuje na to da su postojali signali. Međutim, nijedan prognozni model nije dao da će biti između 300–400 litara po metru kvadratnom", ističe Krajinović.

Dodaje da su takve pojave ekstremno lokalizirane i zavise od brojnih mikroklimatskih faktora:

"To je ograničenje svakog prognoznog modela, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i širom svijeta. Takve pojave su direktno vezane za lokalitet i zavise od niza lokalnih faktora. Nijedan model sa horizontalnom rezolucijom od 3–7 kilometara ne može detektovati ćeliju koja daje ogromne količine padavina."

Upozorenja postoje, ali svijest građana mora biti veća

Krajinović naglašava da su upozorenja izdata 24 sata ranije i distribuirana prema svim relevantnim institucijama, uključujući i medije. Ipak, ističe da odgovornost za reakciju mora postojati na svim nivoima, uključujući i među građanima.

"Istina je da, iako 11 godina postoji sistem koji je prilagođen građanima, napravljen za svakog čovjeka i daje upozorenja o nivou rizika na najjednostavniji način – a to su boje: žuta, narandžasta i crvena – svijest građana i samozaštita su ključne", kaže meteorolog te napominje:

"Nijedna institucija ne može reagovati tako da evakuiše stanovnike isključivo na osnovu upozorenja. To se nigdje ne radi. Ali svijest o tome da postoji rizik je neophodna. Podizati svijest o upozorenjima i prirodnim nepogodama je naša zadaća u budućnosti."

On podsjeća da klimatske promjene dodatno povećavaju rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda:

"Ako se nešto jednom desilo, moramo biti spremni da će se ponoviti. Prirodne nesreće su sve češće i intenzivnije. Intenzitet prirodnih nepogoda danas je znatno veći nego 60-ih ili 70-ih godina."

Savremene meteorološke stanice za precizniji monitoring

Jedna od važnijih mjera koje se planiraju jeste modernizacija i širenje mreže meteoroloških stanica, posebno u područjima koja su bila najpogođenija poplavama.

"Federalni hidrometeorološki zavod već niz godina unapređuje svoju službu tako što modernizuje postojeće meteorološke stanice, ali i uspostavlja nove lokacije s najsavremenijom opremom", kaže.

Posebna pažnja bit će posvećena upravo regiji Hercegovine:

"Razvijamo projekat koji će modernizirati glavne meteorološke stanice, uključujući Konjic i Jablanicu, koje su bile najviše pogođene. Očekujemo da se taj projekat vrlo brzo dovede do faze implementacije gdje će te stanice biti nabavljene i postavljene."

Napominje, međutim, da sama tehnologija nije dovoljna ako nema svijesti i znanja kako je koristiti.

"Sama stanica neće pružiti mnogo ako mi ne budemo svjesni onoga što se dešava oko nas. Monitoring je ključan da bi se validirao i unaprijedio prognozni model. Moramo znati objektivno šta se dešava u prirodi kako bismo te lekcije iskoristili", pojašnjava Krajinović dodajući da se uvođenje automatskih stanica planira se i u drugim dijelovima BiH:

"Projekt je u fazi realizacije i očekujemo da najkasnije početkom iduće godine ne samo Konjic i Jablanica, nego i druge glavne stanice budu opremljene savremenim automatskim sistemima."

Ekstremne pojave će se ponavljati, spremnost je ključ

Na pitanje može li se slično dešavanje ponoviti, Krajinović odgovara bez dileme – da.

"Priroda je najbolja učiteljica. Jednom što je ponudila, to se mora očekivati u budućnosti. Sve što nam se desilo – i Jablanica, i 2014. godina – je nešto o čemu moramo biti svjesni. U budućnosti će se to sigurno desiti", kaže.

Iako se ne može precizno znati kada, gdje i s kojom jačinom, cilj mora biti jačanje otpornosti društva:

"Ne možemo zaustaviti klimatske promjene. Ne postoji taj magični prekidač da kažemo ‘od sutra nema emisija stakleničkih gasova’ i klima se vraća na fabričke postavke. Ostaje nam da naučimo lekcije i izgradimo otpornije društvo."

Upozorava i na porast intenziteta i učestalosti prirodnih nesreća.

"Sve studije koje analiziraju klimatske promjene – ne samo u BiH, nego i širom svijeta – saglasne su u tome da trend prirodnih nepogoda raste, i to ubrzano. Intenzitet je ono što nas sve treba zabrinuti", dodaje.

Za kraj, Krajinović ističe najvažniju poruku:

"Ako budemo i malo naučili lekcije iz onoga što nam se desilo, onda će BiH biti spremnija i otpornija – a time će i svaki građanin biti zaštićen od onoga što nas može zadesiti u budućnosti."

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad