Berlin smanjuje angažman na Zapadnom Balkanu: Šta to znači za zemlje regije?

Prethodna koalicijska vlada stvorila je poziciju posebnog predstavnika za Zapadni Balkan kao kontaktnu osobu za naglašavanje angažmana Njemačke. Međutim, nova vlada predvođena konzervativcima prošle je sedmice odlučila smanjiti broj posebnih predstavnika u nastojanju da smanji državni aparat, navodi se u tekstu.

"Odluka kabineta o ukidanju brojnih povjerenika i koordinatora utječe i na (...) posebnog predstavnika za zemlje Zapadnog Balkana", rekao je izvor iz Ministarstva vanjskih poslova za Euractiv. Funkcije predstavnika sada će obavljati odgovarajući odjeli Ministarstva vanjskih poslova, uključujući veleposlanstva.

Njemačka je najvažniji trgovinski partner šest zemalja regije, prema podacima njemačke vlade, i zagovarala je ulazak tih zemalja u EU. Prije je bila jedina zemlja u EU koja je imenovala posebnog predstavnika.

Tu je ulogu obnašao Manuel Sarrazin iz Stranke zelenih. Tokom protekle tri godine izgradio je reputaciju utjecajnog posrednika u mnogim etnički nabijenim sukobima u regiji. To je podržalo Berlinski proces pod vodstvom Njemačke, koji ima za cilj ubrzati proširenje EU povećanjem unutarnje integracije zemalja Zapadnog Balkana – Crne Gore, Kosova, Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije – od kojih je pet zemalja kandidatkinja.

Tadašnji kancelar Olaf Scholz istaknuo je Sarrazinovu ulogu u rješavanju trgovinskih nesuglasica između Kosova i Srbije na prošlogodišnjem summitu Berlinskog procesa. Taj je napredak deblokirao Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini u regiji, glavni napor za uspostavljanje replike jedinstvenog tržišta EU na zapadnom Balkanu.

'Obeshrabrujući signal'

Nova njemačka vlada se u svom koalicijskom sporazumu obavezala na dugoročni cilj prijema zemalja Zapadnog Balkana u EU. Također podržava postupno uključivanje zemalja u institucije EU poput Europskog parlamenta.

Međutim, neki se brinu da ukidanje pozicije posebnog predstavnika šalje pogrešnu poruku.

"Posebni predstavnik je više puta stavio zabrinutost za Zapadni Balkan na politički i javni dnevni red i [pokretala] političke procese naprijed", rekla je Helene Kortländer, voditeljica odjela za Istočnu Europu u Friedrich Ebert Fondaciji.

Ukidanje te uloge "šalje obeshrabrujući signal vanjskom svijetu da Zapadni Balkan ima nizak prioritet za novu vladu", dodala je. "Bez istaknutog zagovornika postoji rizik da će regija sve više padati na političkoj agendi".

Izvor iz Ministarstva vanjskih poslova naglasio je, međutim, da suradnja između ministarstva u Berlinu i regije "ostaje bliska, intenzivna i konstruktivna", piše Euractiv.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad