Trgovina ljudima u stalnom je porastu. Najranjivija skupina su žene i djeca. Žrtava je sve više, a kazneni postupci rješavaju se sve sporije. Bosna i Hercegovina dobila je prvu sveobuhvatnu analizu o ovom velikom problemu.

2018.godine u Bosni i Hercegovini identifikovano je 36 žrtava trgovine ljudima, 2019. godine 61, a naredne godine 70. Najbrže rastući zločin na svijetu ne prestaje, a žrtve su uglavnom, žene i djeca. Prve se koriste zarad seksualnog iskorištavanja, a druge zarad prisilnog rada i prosjačenja.

Međunarodni forum solidarnosti Emaus, prošle godine bio je utočište za 25 žrtava, od kojih je samo jedna odrasla osoba. Zajedničko im je što su u teškom psiho-fizičkom stanju.

“Jako istraumatizirane, nerijetko sa fizičkim povredama, vidljivim tragovima zlostavljanja, kako fizički tako i psihički. Ponekad su te psihičke traume puno veće od fizičkih. Sve što je fizička povreda, uglavnom zacijeli, a one emotivne povrede i traume ostaju jako dugo, ako ne i cijeli život. Vi možete raditi na tome da takva stanja zacijele i da se oporave, ali jako je teško raditi sa tako velikim traumama, posebno ako se radi o djeci”, objasnila je Amela Efendić iz ove organizacije.

Bosna i Hercegovina je zemlja porijekla, tranzita i destinacije trgovine ljudima. Ali nije zemlja donošenja brzih presuda. Blaga kaznena politika, te spori sudski procesi mogu dovesti i do reviktimizacije, zbog čega se zahtijeva efikasnije kažnjavanje ovih krivičnih djela.

Kroz analizu 104 predmeta, obavljeno je Istraživanje sudske prakse procesuiranja trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini od 2003.godine do 2021. Napredak, primjetan u protekle dvije godine, nedovoljan je.

“Istraživanje je pokazalo da je kaznena politika spram ovih krivičnih djela i dalje veoma blaga, i da ima prostora za unaprijeđenje. Osim toga, moguće je poboljšati položaj žrtava trgovine ljudima, njihovu zaštitu u krivičnim postupcima, posebno putem dodjeljivanja imovinsko-pravnih zahtjeva, te oduzimanjem imovinske koristi pribavljene trgovinom ljudima od počinitelja ovih krivičnih djela”, pojasnio je Eldan Mujanović iz CPRC-a.

Borba protiv trgovine ljudima mora ostati jedan od državnih prioriteta, kako ne bi izostala ni podrška Sjedinjenih Američkih Država.

“Borba protiv trgovine ljudima je tema o kojoj State Department na godišnjem nivou izrađuje izvještaj. Ukoliko bi Bosna i Hercegovina sa nivoa 2 pala na nivo 3, to bi značilo za BiH prekid finansiranja svih aktivnosti u okviru međunarodne pomoći američke vlade ka BiH”, naglasio je Jasmin Bešić, direktor programa USAID/INSPIRE.

Više u priči Dragice Gajić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad