Upozorenja naučna zajednice
"BiH je i 30 godina nakon postkonfliktno društvo. Politika živi na ehu prošlosti, opasnost od ponavljanja sukoba postoji"

"Bosna i Hercegovina i 30 godina nakon rata je postkonflikta zemlja, a politika živi na ehu prošlosti. Opasnost od novih sukoba je realna iz više razloga. Akademska zajednica mora se uključiti, baviti se svim temama i dati svoj doprinos", kazali su u Danu uživo naučnici s univerziteta Yale i Melbourne. Oni učestvuju u Međunarodnoj naučnoj konferenciji pod nazivom „Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“ koja se održava u Sarajevu.
Važnost izučavanja genocida i podjele znanja
David J. Simon, viši predavač za globalne studije i direktor Programa za studije genocida na Univerzitetu Yale, kazao je u Danu uživo kako su ovakve konferencije važne iz nekoliko razloga.
"Jedan je što izlažu zajednice širom svijeta naučnim istraživanjima vezanim za genocid i druge strašne zločine. O tome se često ne govori baš puno na lokacijama gdje su se desili. Drugi razlog je što naučnici, istražitelji, eksperti iz različitih zemalja i sfera koji su povezani sa genocidom dođu zajedno, razgovaraju o kontekstu, na primjer u Srebrenici, u Ruandi, u Poljskoj, u nekim od tih oblasti gdje su se dešavali ratni zločini. Razmjene se njihovi nalazi i to unapređuje razumijevanje genocida i drugih nasilnih djela", naveo je Simon za N1.
Hariz Halilović, socijalni antropolog u Centru za globalna istraživanja na University u Melbourneu kazao je kako je jako je važno da se ljudi iz naučne zajednice uključe jer naučna zajednica ne može, niti funkcioniše kao nekako izolirana lokalna, te je bitno da se bavi ovim temama.
"Izučavanje genocida i politički motiviranog nasilja zahtijeva globalni pristup, da se ne radi o nekim lokalnim nepravdama i razmiricama, nego o problemima koji se tiču cijelog svijeta, da tako kažem. Kolega sa Yale Univerziteta je sigurno jako bitan. Sama simbolika Yale Univerziteta, koji je jedan od vodećih univerziteta gdje postoji program Holocaust and Genocide Studies, jako dobro je etabliran. Iako sam, je li, kao čovjek iz Bosne i Hercegovine, ja ipak dolazim iz Australije, dolazim sa svog univerziteta, a i moja istraživanja su vezana za politički motivirano nasilje, uključujući genocid i efekte na lokalne zajednice. To znanje koje se proizvodi u raznim dijelovima svijeta, bitno je podijeliti, ali isto tako i naučiti od akademske zajednice, kolega koji se bave intenzivno u zemlji u kojoj žive. Dakle, vrlo je smisleno i ne slučajno što smo mi danas u Sarajevu", istakao je Halilović.
"Izazovna vremena za BiH zbog eha"
Na pitanje koliko smo se 30 godina nakon rata u BiH odmakli od ratnih priča, izgradili poštovanje i povjerenje, Simon je rekao: "30 godina je dug period. To znači da je vrlo vjerovatno polovina stanovništva, nakon ove epizode, nije više tu. I to samo znači da distanca od historije je tu, ali ipak vidim na previše mjesta da prošlost nije u potpunosti adresirana, da politika u današnjem trenutku veoma puno živi na tim ehu prošlosti. Izazovna su ovo vremena za Bosnu i Hercegovinu zbog tih eha."
Generalna skupština UN prošle godine je ustanovila Međunarodni dan refleksije i komemoracije genocida u Srebrenici 1995, koji se obilježava 11. jula. Halilović ističe da je jako bitno sjećati se, odnosno imati međunarodne dane sjećanja na Srebrenicu, kao što smo imali i imamo sjećanje na holokaust.
"Cijela ta kultura sjećanja u biti ima nekoliko zadataka. Jedna je, odati poštovanje žrtvama, međutim, podsjećati na takve zločine i takve strašne epizode iz naše daljnje ili bliže historije jeste i cilj prevencija. I cijela studija genocida je stara, jeste ustvari usmjerena na sprečavanje, prevenciju genocida i takvog nasilja. Dakle, od Australije do cijelog svijeta te komemoracije time se odvijaju na vrlo dostojanstven način i bez ikakvog politiziranja što je ovdje u regionu, nažalost, praksa i što se vidi, kvari na kraju cijelu svrhu tog dana", dodao je.
"Nacionalni interesi iznad međunarodnog prava i institucija"
Dok se ovih dana govori o značaju prevencije, u svijetu bukti nekoliko velikih ratnih sukoba, ogromna su stradanja, posebno civilnog stanovništva. Zašto se na globalnom planu ne čini više da se zločini ne ponavljaju, pitali smo sagovornika.
"Zaista, sve se svodi na nacionalni interes i politiku i slabost međunarodnih institucija, međunarodnog zakona, međunarodnog prava. Institucije i međunarodni zakon bi trebali da posluže kao samodrživa sila koja će zaštititi ranjive populacije kada se nađu pod napadom. Nažalost, nacionalni interesi, naročito velikih sila, kao što su naprimjer Sjedinjene Američke Države odakle ja dolazim, obično zanemaruju međunarodne institucije, često i međunarodni zakon kada ne ide njima u korist. Nije to slučaj samo sa Sjedinjenim Državama, nego sa mnogim zemljama širom svijeta. To se posmatra kao neki alat koji se koristi kada vam je zgodno, a ne nešto konzistentno. Nažalost, tu veliku ulogu igra savez sa onim počiniocima, nisu možda zemlje direktno uključene u činjenje tih dijela, ali ne štite civile, ne stanu na stranu žrtava i tu, mislim, nastaje taj raspad. Nemamo zdrav međunarodni režim koji bi štitio civile", istakao je Simon.
"Trovanje generacija koje nemaju suživot"
Halilović je upozorio kako opasnost od konflikta i rata u BiH i dalje postoji.
"Ono što me, kao pripadnika svoje generacije, jako boli ponekad jeste da smo još uvijek postkonfliktno društvo, da smo postkonfliktni region. Nažalost, 30 godina nakon rata u Bosni i Hercegovini mi ne da govorimo o postkonfliktnom društvu, nego ga živimo. Dakle, neizvjesnosti raznoraznih, uključujući egzistencijalne neizvjesnosti. Jedan od efekata rata, konflikta, jeste i to raseljavanje ljudi zbog te neizvjesnosti, koji odlazi i danas. Ne odlazi kao izbjeglice, ali odlazi i taj demografski gubitak, izazvan ratom, nastavlja se. I to se može spriječiti. Političari na svim nivoima moraju raditi da bi nešto tim ljudima ponudili izvjesno u budućnost, jer ljudi žele izvjesnost. Mislim da opasnost od konflikta, od rata postoji. Samo činjenica da je jedna generacija odgojena u nekom sistemu koji nije sistem, nije dala stabilnost, dala razne vrste trovanja jedne generacije koja nema iskustvo suživota ili nekakvog drugog. Prisustvo rata svakodnevno je u pričama, u narativima, u svemu. Tako da ja se nadam da će i ova konferencija na neki način ukazati na tu opasnost, ne zazivanje, ne kao nekakav crni scenario prezentirati, jer toliko je potencijala u ovoj zemlji, u ljudima, da se na to treba ukazati, a ne na probleme koji mogu eskalirati", poručio je Halilović.
Detalje pogledajte u videu:
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare