Koliki doprinos odbrani Ukrajine može pružiti bh. namjenska industrija? Evropa proizvodi oko 650.000 komada municije velikog kalibra godišnje, a bh. tvornica Pretis bi mogla proizvesti oko 100.000.

Ukrajinskoj vojsci nedostaje municija, prvenstveno velikog kalibra. O tome će se razgovarati i na Samitu za Ukrajinu koji je počeo danas (28.2.) u Tirani, na kojem, pored evropskih zvaničnika i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, učestvuju i čelnici zapadnobalkanskih država.

Zbog kašnjenja američke pomoći usljed protivljenja republikanaca u Kongresu, ali i nemogućnosti evropskih saveznika da odmah osiguraju dovoljne količine municije za Ukrajinu, sada su fokusu „partnerske države“ koje bi mogle učestvovati u snabdijevanju Ukrajine municijom, kaže za DW direktor Međunarodnog instituta za blisko-istočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani Zijad Bećirović. „Takav aranžman bio bi i od velike ekonomske koristi za BiH“, napominje Bećirović.

Opstrukcije iz RS

On, međutim, upozorava i na političke opstrukcije. „Zbog protivljenja srpskih kadrova u institucijama vlasti BiH, jer kadrovi Milorada Dodika – a Dodik je Putinov igrač – kontrolišu Ministarstvo za vanjsku trgovinu koje je nadležno za davanje dozvola za izvoz oružja, izvoz bh. municije u Ukrajinu bi mogao biti doveden u pitanje“, kaže Bećirović.

Iz nevladinog sektora podsjećaju da BiH „ima visoke ocjene“ Evropske komisije kada je u pitanju usklađenost sa evropskom vanjskom politikom, ali da to narušavaju „politički gestovi“ Milorada Dodika. Direktor Vanjskopolitičke inicijative BiH Haris Ćutahija smatra da je „opasno“ to što Dodik u svakom trenutku, pod izgovorom „vojne neutralnosti“ može blokirati napore da se BiH pozicionira kao partner Zapada u podršci Kijevu. To, pojašnjava sagovornik DW-a, ugrožava evropski put BiH i otvara „realne šanse za ozbiljne sankcije RS-u”.

Dodik kao „Putinov avatar na Balkanu”

„Ukoliko bi Dodik ponovo spriječio eventualni izvoz municije iz BiH u Ukrajinu, time bi prešao crvenu liniju i sebe razotkrio pred Zapadom kao Putinovog avatara na zapadnom Balkanu“, kaže Haris Ćutahija. Dodikovi kadrovi su još 2015. godine u institucijama BiH spriječili izvoz municije iz BiH u Ukrajinu, a mediji su izvijestili i da je obustavu izvoza tada „tražila i zvanična Moskva“.

Bosanskohercegovački politilog Jasmin Mujanović smatra da bi BiH upravo izvozom municije Kijevu mogla „promijeniti tok rata u Ukrajini“. Kako bi se prevazišle blokade srpskih kadrova u nadležnim institucijama, Mujanović kaže da bi granate proizvedene u BiH mogle kupovati vlade NATO država „preko postojećih izvoznih ugovora“ i slati ih u Ukrajinu, čime bi se „zaobišla“ zabrana izvoza iz 2015. godine.

Jasmin Mujanović: „Sredstva za pobjedu Rusije u Ukrajini su u BiH”

Mujanović je o tome pisao na X-u (Twitteru), navodeći da bi bosanskohercegovačka municija bila „od velike koristi“ Ukrajini. To bi, kako smatra ovaj politolog, pomoglo i strateškim interesima NATO-a u suprotstavljanju ruskoj agresiji. „U Ukrajini je ugrožena sigurnost cijele euroatlantske zajednice (…) Sredstva za pobjedu postoje, u ovom slučaju u BiH. Samo nam treba volja za djelovanje“, zaključio je Mujanović.

„Ministar za vanjsku trgovinu je već dugi niz godina iz RS i zbog toga nismo mogli izvoziti u Ukrajinu protivoklopnu municiju za tenkove T-72 kalibra 120 mm“, kaže za DW Berko Zečević, jedan od vrhunskih bosanskohercegovačkih stručnjaka za municiju.

RS želi više samostalnosti u oblasti vojne industrije

No, situacija u vezi sa dozvolama za izvoz možda bi mogla biti promijenjena. Vlada entiteta Republika Srpska (RS) donijela je novi Zakon o vojnoj industriji. Zakon, koji je još u proceduri usvajanja, dopušta entitetu da, nezavisno od državnih institucija (Ministarstva vanjske trgovine BiH) sklapa sporazume iz oblasti namjenske industrije, što uključuje i aranžmane sa drugim državama.

„Prvi put radimo taj zakon, da bismo tu oblast uredili na nivou RS, a ne da bude u nadležnosti BiH, jer oblast namjenske industrije nije propisana Dejtonskim mirovnim sporazumom“, kaže ministar privrede i preduzetništva RS Vojin Mitrović.

Moguć „paralelizam“

U RS se proizvode manje količine vojne opreme, uglavnom municija, lično naoružanje i oklopna vozila – u Tehničko-remontnom zavodu u Bratuncu.

Odluka Vlade RS mogla bi pokrenuti slične procese i u Federaciji BiH, iako se u tom entitetu na jednostrani akt Vlade RS gleda sa podozrenjem – radi se o uzurpaciji državnih nadležnosti. „Iako će to još biti predmet rasprava, sasvim je moguće da u narednom periodu dođe do svojevrsnog paralelizma, pa da i Vlada Federacije BiH poduzme slične mjere“, kaže Berko Zečević.

Potencijali bh. namjenske industrije

Mogućnosti namjenske industrije u BiH su velike, a sa dodatnim ulaganjima bi mogle biti višestruko povećane, kaže naš sagovornik. Tvornica Pretis u Vogošći (Kanton Sarajevo) decenijama proizvodi artiljerijsku municiju velikog kalibra, napominje Berko Zečević. Kapaciteti Pretisa su u ovom trenutku usmjereni na proizvodnju američke municije kalibra 155 mm M107, koju koriste mnoge države uključujući Ukrajinu kojoj je upravo ta municija najpotrebnija, i minobacačke municije 120 milimetara.

„Municija kalibra 155 mm je standardna zapadna municija, dok je minobacačka municija 120 mm standardna i za Istok i za Zapad“, pojašnjava Zečević. Tvornica Pretis sada proizvodi 50.000 do 70.000 komada artiljerijskih projektila godišnje. „Ali uz bolju organizaciju, veća finansijska ulaganja u opremu od 30 miliona do 50 miliona eura, i uključivanje dodatnih kapaciteta koji se već nalaze u BiH, možda bi taj broj mogao biti i 100.000 komada godišnje“, kaže sagovornik DW-a.

Namjenska industrija ruši rekorde, izvozi se i u susjedne zemlje

Evropa danas proizvodi oko 650.000 komada municije velikog kalibra godišnje, a intenzivno se radi na povećanju kapaciteta iznad milion komada municije 155 mm, tvrdi Zečević. Do početka rata devedesetih godina ukupni godišnji proizvodni kapacitet Pretisa u dvije smjene bio je 760.000 komada artiljerijske i minobacačke municije. „Realno, Pretis je proizvodio od 350.000 do 400.000 komada artiljerijske municije godišnje, jer nije bilo ugovora za veću proizvodnju“, kaže Zečević za DW.

Namjenska industrija BiH, u međuvremenu, ruši rekorde. Vrijednost izvoza u 2023. godini premašila je 241 milion maraka. Najviše oružja i municije BiH je izvezla u Sjedinjene Američke Države, ukupne vrijednosti od oko 68,4 miliona maraka. Među značajnijim državama uvoznicama bosanskohercegovačkog oružja i vojne opreme su Bugarska, Irak, Turska, Saudijska Arabija, Malezija, ali i susjedi – Srbija, Hrvatska i Crna Gora.

Sljedećih dvadeset do trideset godina sigurno će biti u znaku „novih hladnih ratova“, kako u Evropi tako i u ostalim dijelovima svijeta. „Ne bi trebalo propustiti priliku da se uspostavi ozbiljna kooperacija sa svjetskim proizvođačima municije“, kaže Berko Zečević i zaključuje da bi, uz odgovarajući odnos vlasti, pred vojnom industrijom BiH mogao biti „perspektivan period“.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad