BiH propustila još jedan rok, milioni iz evropskog Plana rasta i dalje blokirani

Laž je, koja se plasira iz Sarajeva, kaže ministar finansija BiH Srđan Amidžić, da je BiH na gubitku. Uporan je u stavu da su sredstva iz takozvanog Plana rasta uglavnom kreditna sredstva i to pod posebnim uslovima, te da Republici Srpskoj tako nešto ne treba.

"Da oni finansiraju projekte koji oni misle od infrastrukturnih projekata da su bitni u RS, ugroženost pojedinih kategorija je bitna, ali im nije bitna izgradnja infrastrukture u smislu željezničkog ili putničkog saobraćaja, to je ludost. Ja se zadužim 700 miliona eura i dam vama tih 700 miliona eura da meni govorite kako ću ja trošiti taj novac, prilikom čega vi meni naplatite kamate", kaže Srđan Amidžić, ministar finansija BiH.

Za novcem, pak, žali ministar prometa i komunikacija Edin Forto i poziva na razum. Ulaže nadu da će naredna sjednica Vijeća ministara donijeti promjene.

"Nadam se da nećemo ostati bez toga, bez obzira na to ko to bude implementirao i ko bude sjedio u Vijeću ministara kada se to bude dešavalo. Mislim da, bez obzira na činjenicu da ulazimo u predizborni period, trebamo nastaviti raditi kao da smo tek krenuli, kako ne bi i novi saziv, možda kad dođe, gubio vrijeme na ove stvari poput ratifikacije sporazuma, usvajanja potrebnih odluka", ističe Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH.

EU ostaje pri ranijim zahtjevima

Izvori iz Evropske unije navode da Komisija ne odustaje od ranije postavljenih zahtjeva koji bi značili deblokadu miliona iz Plana rasta.

"Bosna i Hercegovina mora potpisati ugovore o zajmu i kreditnim aranžmanima, kao i ispuniti preostale korake iz Reformske agende. Ako to ne učini, rizikuje gubitak gotovo milijardu eura sredstava namijenjenih iz Plana rasta", navodi se u stavu EU.

Nevladin sektor: Nisu svi krediti nepovoljni, a 280 miliona su bespovratna

Jasno je da ključni sporazumi čekaju potpis ministra finansija. Nevladin sektor priznaje da je tačno kako je dio sredstava iz Plana rasta kreditni, ali da je više od 200 miliona ipak bespovratno, što je, kako kažu, neprocjenjivo. Tvrde također da ministar Amidžić nije u pravu kada kaže da bi krediti mogli biti nepovoljni.

"Kreditna sredstva iznose oko 690 miliona, a bespovratna su oko 280 miliona. Reći da su to nepovoljni krediti je jako neodgovorno za nekog ko se zadužuje na berzama i komercijalnim bankama. Riječ je o kreditima koji se smatraju povoljnim, koji imaju niže kamatne stope, imaju jako dug grejs period, za neke od njih se glavnica neće početi plaćati do 2034. godine", pojašnjava Biljana Livančić iz Istinomjera.

Problem je kontrola novca, a ne samo krediti

Suštinski, najveći problem za zvaničnike iz Republike Srpske, tvrdi nevladin sektor, jeste činjenica da lično neće moći upravljati tim novcem, nego bi protok i utrošak bili strogo kontrolisani iz Brisela.

"Ono što je dodatno zabrinjavajuće jeste da se približavanjem isteka ovog Plana rasta u Briselu sve više razgovara o narednim instrumentima koji bi trebali pratiti finansijske okvire EU od sedam godina i pitanje je, ako BiH sada ne uradi ništa, ne napravi preduslove da uopšte pristupi takvim instrumentima, kakva je budućnost za finansijsku podršku i pomoć EU našoj zemlji, zato što znamo da se IPA polako gasi", ističe Edo Kanlić iz Transparency Internationala.

Projekata ima, ali nema političke volje

Ranije su iz Evropske komisije pojašnjavali kako je novac namijenjen za razvoj različitih sektora, kroz projekte koje svaka država predloži, a Komisija eventualno odobri — od infrastrukturnih do onih obrazovnih ili socijalnih. Bosna i Hercegovina zasigurno takvih prijedloga ima na stotine, ali ono što nema jeste politička volja i dogovor.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad