BiH spora u provođenju ljudskih prava, bez pomaka u otklanjanju diskriminacije

Dugogodišnji neuspjeh vlasti u BiH da riješe pitanje ustavne diskriminacije Jevreja i Roma ponovo se našao pod međunarodnim nadzorom. Iako su se politike protiv nasilja u porodici poboljšale u entitetu Federacija, postignut je mali napredak u pogledu odgovornosti za ratne zločine ili zaštite tražilaca azila i migranata, dok su sloboda medija i zakonska zaštita lezbijki, gej, biseksualnih i transrodnih (LGBT) osoba nazadovali.

Milorad Dodik je u februaru 2025. godine osuđen i smijenjen sa mjesta predsjednika entiteta Republika Srpska (RS) zbog separatističkih zakona i prijetnji secesijom. Kao odgovor, skupština RS-a usvojila je nove zakone kojima se ograničavaju ovlaštenja federalne države nad RS-om, a koje je Ustavni sud BiH suspendovao u martu 2025. godine. Planirani referendum u oktobru, kojim su osporavane sudske odluke protiv Dodika, izazvao je zabrinutost za vladavinu prava i teritorijalni integritet BiH, te uznemirenost među nesrbima koji žive u tom entitetu.

Diskriminacija i netolerancija U martu je Komitet ministara Vijeća Evrope analizirao neuspjeh Bosne da provede presude Evropskog suda za ljudska prava o ustavnoj diskriminaciji Jevreja, Roma i drugih, zahtijevajući od bosanskohercegovačkih vlasti detaljan plan akcije i vremenski okvir implementacije.

Romski stanovnici kampa Banlozi kod Zenice izvojevali su pobjedu u martu protiv vodovodnog preduzeća zbog uskraćivanja pristupa vodi. Općenito, Romi su se i dalje suočavali sa diskriminacijom i socijalnom isključenošću. Između januara i jula 2025. godine, prema podacima OSCE-a, bilo je 20 tekućih suđenja za zločine iz mržnje; pored toga, dva slučaja su rezultirala osuđujućim presudama, a jedan oslobađajućom tokom prve polovine 2025. godine. Svi su imali etničku ili vjersku motivaciju.

Prava osoba sa invaliditetom U maju je istraživanje organizacija civilnog društva na nivou cijele Bosne pokazalo ograničen napredak u implementaciji preporuka UN-a o pravima osoba sa invaliditetom i neadekvatnu zaštitu njihovih prava.

Odgovornost za ratne zločine 11. juli je obilježio 30. godišnjicu genocida u Srebrenici, sumorni podsjetnik da je, tri decenije kasnije, odgovornost za ratne zločine i dalje spora i nepotpuna. U januaru su vlasti BiH ponovo produžile rok za punu implementaciju Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina do kraja 2025. godine.

Prema podacima OSCE-a, na dan 1. septembar pred svim sudovima u BiH bilo je 222 neriješena predmeta ratnih zločina. Tokom prvih osam mjeseci 2025. godine donesene su prvostepene presude u 8 predmeta, pri čemu je 12 optuženih proglašeno krivim, a 2 oslobođena. Pravosnažne presude donesene su u 7 predmeta u istom periodu, sa 12 proglašenih krivim.

Do septembra 2024. godine bilo je 53 tekuća slučaja seksualnog nasilja povezanog sa sukobom, od kojih su 3 imala pravosnažne presude u kojima je 6 optuženih proglašeno krivim.

Skoro dvije godine nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH, njegovo provođenje i dalje blokiraju kantonalni propisi. Uprkos pozivima UN-a i EU da se ta praksa prekine, vlasti u RS-u nastavljaju nametati sudske troškove žrtvama ratnih zločina koje traže odštetu od počinilaca putem građanskih sudova.

Tražioci azila i migranti U prvoj polovini 2025. godine bosanskohercegovačke vlasti su izvijestile o padu neregularnih dolazaka na 5.178 u poređenju sa 12.334 u istom periodu 2024. godine. Prema UNHCR-u, većina je došla iz Afganistana i ostaju ranjivi ili im je potrebna međunarodna zaštita zbog tamošnje humanitarne krize.

Između januara i jula 2025. godine samo četiri osobe u Bosni priznate su kao izbjeglice. UNHCR je izrazio zabrinutost što se većini onih koji ispunjavaju kriterije za status izbjeglice umjesto toga odobrava samo supsidijarna zaštita, koja ne daje prava na naturalizaciju, spajanje porodice ili putne isprave.

Rodno zasnovano nasilje Rodno zasnovano nasilje je ozbiljan problem, a odgovor države ostaje nedovoljan. U novembru 2025. godine Aldinu Jahić je kroz Mostar progonio i ubio njen bivši partner. Vlasti nisu poduzele mjere nakon što je protiv počinioca podignuta optužnica na osnovu prijave druge osobe iz januara zbog ugrožavanja sigurnosti.

U avgustu 2025. godine BiH je usvojila zakon kojim se femicid priznaje kao posebno krivično djelo. Iako zakon jača zaštitu žena, aktivisti su istakli potrebu za većim finansiranjem i obukom pravosuđa i policije. Nacrt zakona o femicidu u Republici Srpskoj povučen je 2024. godine i do pisanja izvještaja nije ponovo uveden.

Seksualna orijentacija i rodni identitet U martu 2025. godine Republika Srpska je usvojila izmjene krivičnog zakona kojima je rodni identitet eliminisan kao zaštićena kategorija. U julu je parlament FBiH eksplicitno isključio istospolne parove iz zaštite od nasilja u porodici. Glavni događaj Povorke ponosa zabilježio je dva napada, dok su vlasti kasnije tvrdile da se incidenti nisu dogodili.

Sloboda medija Sloboda medija se suočava sa ozbiljnim izazovima; zemlja je zauzela 86. mjesto u svijetu prema indeksu slobode medija za 2025. godinu. U januaru su vlasti FBiH predložile izmjene krivičnog zakona prema kojima bi za novinare bilo kažnjivo zatvorom objavljivanje ličnih podataka bez prethodnog pristanka. Do pisanja izvještaja nacrt nije usvojen.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad