Oglas

Admir Lisica za N1

"BiH treba naučiti da posluje sa SAD, a ne imati podanički odnos i očekivati da će nas spasiti"

admir lisicaa
N1

Pucnjava u školi u Grazu veći broj mrtvih, protesti u Los Anđelesu, stradanja u Gazi i Ukrajini. Tenzije u svijetu, a da li se tenzije u svijetu mogu preliti na BiH pitali smo Admira Lisicu, historičara i direktora Centra za geopolitička istraživanja

Oglas

Govoreći o punjavi u austrijskoj školi, kazao je kako je veoma porazna i frapantna činjenica da se ponavljaju ovakvi zločini koji se događaju u školama.

"Imali smo u Beogradu, u nekim drugim područjima, u SAD-u konstantno. Saučešće dragoj prijateljskoj Austriji, ljudima koji su iz Bosne i Hercegovine bile žrtve ovog zločina, nadam se da se slične stvari neće ponavljati u budućnosti", rekao je Lisica u Danu uživo.

Oglas

"Zapadne zemlje se sve više okreću kontra Izraela"

Govoreći o brodu Medelin koji je bio na putu za Gazu kako bi dopremio pomoć civila, a koji su presrele izrarelske snage, privele aktiviste a potom i deportovale, kazao je da, uprkos tvrdnjama da je ovo loše osmišljen potez, isti ima efekta. Na brodu je, podsjetimo, bila Greta Thunberg koja je poručila da je oteta u međunarodnim vodama.

"Možemo reći zbog toga što i zapadne zemlje, Velika Britanija i neke druge, ipak počinju posmatrati nešto drugačiju situaciju između Palestine i Izraela, tačnije ovaj izraelski genocid u Gazi koji se kontinuirano provodi. Faktički mi uživo vidimo zločine, vidimo kršenje svih međunarodnih normi i ratovanja, jednostavno izgladnjivanje djece, žena, osnovne higijenske potrepštine nisu dostupne stanovnicima Gaze, o hrani također da ne govorimo. Tako da nadam se da će ovaj gest koi je grupa tih ljudi učinila prema Gazi biti, mogu reći, pokretač ostalih akcija, a koje će valjda polučiti u konačnici barem humanitarnom deeskalacijom, da ćemo imati barem u ovom trenutku dovoljno hrane za sve ljude u Gazi. Nadam se da će Izrael konačno prestati da provodi zločine, da provodi genocid. Sada čak i oni koji su bili skeptični od 7. oktobra, skoro sad prije dvije godine do danas, uviđaju ustvari šta radi Izrael. Imamo podijeljena mišljenja čak i u američkoj administraciji prema onome što radi Izrael. Zapadne zemlje sve više se okreću kontra Izraela i nadam se da će i Francuska i neke druge, poput Njemačke, konačno promijeniti svoju retoriku prema ovoj situaciji na Bliskom Istoku, da će osuditi Izrael i da će konkretne akcije na početku ovog, možemo reći, neviđenog rata koji odnosi svakim danom desetine života", rekao je Lisica za N1.

"Zapad se treba pogledati u oči i shvatiti da je licemjeran"

Uprkos brojnim protestima, mnoge zemlje zvanično ne žele da pruže podršku Palestini ili da zvanično osude Izrael. Pitali smo, zbog čega je to tako?

Oglas

"Izrael ima veoma raširen lobi širom svijeta, posebno sa SAD, i mi vidimo da SAD s Izraelom provodi određene aktivnosti, da prate njihove postupke, da jednostavno i od Trumpove administracije ne vidimo dovoljno uloženog napora da se ovaj rat okonča. Imali smo neke poluvarijante, tako da žargonski navedimo ono što je i američka administracija ustupala u ovom slučaju Hamasu i izraelskoj strani. Tu najviše ispaštaju Palestinci, građani Palestine koji svakodnevno ginu, koji se iseljavaju", rekao je.

gaza
REUTERS/Hatem Khaled

Nakon dvije godine vidimo razrušene ulice Gazije, Rafe i ostalih područja u tom Pojasu, a svakodnevno i na zapadnoj obali, vidimo različite oblike nasilja koje se provode protiv Palestinaca.

"Jednostavno, cijeli zapadni svijet se treba pogledati u oči i shvatiti da je poprilično licemjeran, naravno i arapske zemlje. Vidimo ono što se dešava u susjedstvu arapskih zemalja, dok određene arapske zemlje, da ne imenujemo nijednu konkretno, uživaju u blagostanju, poklanjaju različite darove administraciji Donalda Trumpa. Međutim, tu možemo reći da je najveća krivica na Izraelu koji radi ovo, a svi oni koji su nekako na strani i šutnje mogu se smatrati dijelom i saučesnicima u ovom jednom ludilu", naglasio se Lisica u Danu uživo.

Oglas

Nesposobnost EU u slučaju Ukrajine

Govoreći o sve učestalijim napadima Rusije na Ukrajinu i obećanju Donalda Trumpa da će "u roku od 24 sata riješiti te sukobe" koje nije ispunjeno, Lisica je podsjetio na stavove i Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina, koji se sada djelimično mijenjaju.

"Pa ako se sjetite početne invazije Rusije na Ukrajinu, jedne brutalne agresije, tada je Zelenski odbijao bilo kakav razgovor sa ruskom stranom gdje je jednostavno očekivao da će Zapad kontinuirano stajati iza njega i da će ga povesti do konačne pobjede. A šta je za njega pobjeda? Oslobađanje svih zauzetih dijelova Ukrajine, uključujući i Krim. To je bilo od početka jasno da se neće dogoditi. Naravno, u ovoj konstelaciji odnosa jasno je da Ukrajina mora ići za pregovarački sto", kazao je Lisica.

Oglas

Ukrajina napad
Reuters

Podsjetio je na trenutak kada je Turska željela da dovede za pregovarački sto obje strane, ali da je Putin poslao drugorazrednu delegaciju iako je prvobitno potvrdio da će doći.

"Ukrajina je dijelovala tu dosta ozbiljnije i to je u stvari sada jedan ofanzivni, možemo reći diplomatski pritisak koji ide prema Ukrajini gdje je Ukrajina sada od strane koja nije željela pregovore, da čak traži od Rusije da sjedne za sto, sigurno će morati sjesti za sto i sigurno će morati ustupiti dijelove svoje teritorije. Nažalost, mislim da nećemo imati Ukrajinu kakvu smo imali u prošlosti, da će se određena granična pomjeranja desiti - da li neki novi entiteti sa ruskom većinom ili neke tamponzone, ali sigurno je da Rusi ono što su osvojili u ratu neće prepustiti. Imamo i dalje tu brutalnu agresiju s ruske strane koja jednostavno ne popušta i oni će sasvim sigurno maksimalizirati napore da dobiju što više te teritorije Ukrajini kako bi za pregovaračkim stolom bili superiorni i kako bi Zelenskog primorali da jednostavno ustupi ono što oni žele. I tu vidim sada, možemo reći, jednu nesposobnost zapadnog svijeta, ne konkretno cjelokupnog zapadnog svijeta, ali Evropske unije", rekao je.

Amerika neodlučna, EU nedovoljno jaka

Imao je Zelenski konstantnu podršku SAD, međutim, dolaskom nove Trumpove administracije na vlast ta podrška je splasnula, više su to pozivi na pregovore, dogovore, eventualno i davanje minerala i da čak i SAD od svega dobiju korist. Ukrajina ostala na tome da se osloni na Evropsku uniju. Da li Evropska unija ima snage ili će Rusija zapravo ojačati ovom trenutnom geopolitičkom snagom?

Lisica: David Cooper, jedan savjetnik Tonyja Blaira, prije može i deset godina je napisao knjigu koja tematizira haos u 21. vijeku, gdje se posebno referira na taj odnos SAD i Evropske unije, gdje SAD poprilično vide kao superiornijeg i nadmoćnijeg faktora i partnera u tim odnosima. I sada je to došlo opet na scenu. Pa evo, ako uzmemo i ovu bosansko-hercegovačku realnost znamo, od 2006. godine, otkad nemamo američku administraciju toliko angažiranu na ovom području, da kada Brisel praktički preuzima procese i konce u svojim rukama, vidimo da idemo nazad. To se dešava i u kontekstu Ukrajine. Sasvim sigurno je da je Evropska unija računala na to da će biti tu prisustva Amerike do samog kraja. U ovom trenutku nemamo baš Ameriku koja je odlučna šta uraditi dalje, a Evropska unija sasvim sigurno ne može sama izdržati i tu ćemo vidjeti jedan disbalans u svojim prilagodbama, već dosta je novca potrošeno, dosta nezadovoljstava u određenim vladama, također i među građanima posebno u državama gdje desničari vladaju također.

Je li moguće da će i novac koji je predviđen za Bosnu i Hercegovinu iz plana rasta biti preusmjeren na Ukrajinu?

Lisica: Pa svakako moguće da će se i tu desiti određena pomjeranja i da u kontekstu te geopolitičke neke raspodjele da će i Zapad i Balkan i Bosna i Hercegovina osjetiti ovu jednu neusklađenost Evropske unije i možemo reći da će se i tu vidjeti koliko Sjedinjene Američke Države nedostaju na terenu. Ali mislim da ćemo u narednim mjesecima doći do dogovora. Trumpu trebaju pobjede na vanjskom planu.

Oglas

"BiH treba naučiti poslovati s Trumpom i SAD"

Na pitanje da li postoji šansa da se američka administracija uključi u procese u Bosni i Hercegovini, ali tako da utječe da npr. Dodik ostane na vlasti, Lisica je kazao kako samo treba pratiti geopolitičke tokove i da jednostavno vidi šta to Trump želi i na koji način djeluje ta Trumpova administracija.

"Ukoliko posmatramo posljednja dešavanja vidjeli smo koliko Saudijska Arabija ulaže u te dobre odnose sa SAD, koliko Katar ulaže, Ujedinjeni Arapski Emirati, sve se to na nekoj trgovini zasniva. I u kontekstu Ukrajine, sjetimo se kako su počeli pregovori oko različitih minerala i da su onda Sjedinjene Američke Države polako počele da mijenjanju svoj ton. Bosna i Hercegovina treba se potruditi da na taj način posluje pod navodnicima sa Sjedinjenim Američkim Državama. Milorad Dodik vidi tu šansu određenu, međutim jednostavno Bosna i Hercegovina može biti partner Sjedinjenim Američkim Državama, ne jedan pojedinac koji je trenutno secesionista i na američkoj crnoj listi. Međutim, ja se nadam da će biti ovdje dovoljno znanja da naši političari koji su trenutno na vlasti, diplomate, shvate da se prema Sjedinjenim Američkim Državama ne treba ponašati onako podanički i očekivati da nas oni spase u nekom kontekstu. Trebamo pokušati da budemo ne objekat posmatranja, nego subjekt i ponuditi nešto u zamjenu", zaključio je Lisica.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama