BiH u centru pažnje The Guardiana: "SAD prijete da će preispitati svoju ulogu zbog spora s Evropom"

Američka ambasada u Sarajevu zaprijetila je da će SAD „preispitati“ svoju ulogu u međunarodnom prisustvu u BiH nakon što evropske države nisu podržale kandidata kojeg je preferirao Washington.

Na sastanku Vijeća za provedbu mira (PIC), multinacionalne grupe zadužene za nadzor provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, SAD su podržale italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija. S druge strane, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i većina evropskih država podržale su francuskog izaslanika za Zapadni Balkan Renéa Troccaza.

Administracija Donalda Trumpa istovremeno se zalagala i za slabljenje ovlasti visokog predstavnika u provođenju principa Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan rat u kojem je poginulo 100.000 ljudi, ali koji nije uspio prevazići duboke etničke podjele u BiH.

Američka ambasada u Sarajevu objavila je na platformi X da SAD „primaju k znanju evropski neuspjeh da postignu konsenzus oko evropskog kandidata“ te da su razočarane što su te podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak i izabere novog visokog predstavnika.

„Evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite odgovornosti prema Bosni i Hercegovini primoravaju Sjedinjene Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini“, navedeno je u objavi.

SAD i dalje imaju snažan politički uticaj

Sjedinjene Države više nemaju značajno vojno prisustvo u BiH, gdje djeluje manja mirovna misija Evropske unije. Ipak, Washington je nastavio igrati uticajnu ulogu kroz PIC i bilateralne odnose.

PIC bi krajem mjeseca ponovo trebao pokušati postići konsenzus o imenovanju visokog predstavnika, a do tada bi se mogli pojaviti i kompromisni kandidati.

Jedan evropski zvaničnik sugerisao je da bi regionu možda koristilo smanjenje američke uloge, s obzirom na rastuće sumnje u motive Trumpove administracije.

Sumnje u motive Washingtona

Guardian podsjeća da su SAD prošle godine ukinule sankcije Miloradu Dodiku, proruskom lideru bosanskih Srba i zagovorniku secesije, nakon, kako se navodi, višemilionske lobističke kampanje u Washingtonu.

SAD su također vršile pritisak na odlazećeg visokog predstavnika Christiana Schmidta da podnese ostavku nakon što je nametnuo kaznene mjere Dodiku zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma.

Istovremeno, članovi porodice i saradnici Donalda Trumpa sve više pokazuju poslovni interes za Bosnu i Hercegovinu. Među tim aktivnostima bila je i posjeta Trumpovog sina, Donalda Trumpa Jr., Banjoj Luci u aprilu, gdje je bio gost Dodikovog sina.

„Amerikanci su pogrešno procijenili trenutak“

Jasmin Mujanović, politički analitičar za Balkan i autor dvije knjige o BiH, ocijenio je da je Trumpova administracija pogrešno procijenila svoj uticaj na evropske članice PIC-a.

„Amerikanci su, čini se, mislili da je gotovo nebitno šta Evropljani misle i pretpostavili su da će ih oni slijediti. Mislim da je to bilo pogrešno čitanje trenutka“, rekao je Mujanović.

Dodao je da se ne čini da su se SAD posebno široko konsultovale sa saveznicima prilikom izbora Landija.

„To otvara pitanje zašto toliko insistiraju na gospodinu Landiju. Ne znamo kakvi dogovori postoje između Landija i Amerikanaca zbog kojih su toliko entuzijastični u vezi s njim“, kazao je Mujanović.

Prema izvještajima sa sastanka PIC-a održanog u Sarajevu u srijedu i četvrtak, SAD su Landija promovirale snažnije nego sama Italija.

„Ovo nije samo kadrovska odluka“

Kurt Bassuener, suosnivač berlinskog think tanka Democratization Policy Council, smatra da se ne radi samo o izboru jedne osobe.

„Ovo nije samo kadrovska odluka. Ovo je strateška odluka i mora biti integrisana u regionalnu strategiju“, rekao je Bassuener.

Prema njegovim riječima, američki stav ne djeluje motivisan samo ideološki, nego i poslovnim interesima.

„Čini se da je to posao broj jedan: dobiti koncesije, dobiti ugovore i izvlačiti, izvlačiti, izvlačiti“, kazao je Bassuener, piše The Guardian.