Prema riječima Michaela Fallona, bivšeg ministra odbrane Velike Britanije, područje zapadnog Balkana je bure baruta i u slučaju da se se rat vrati u ovaj region, “Kremlj neće oklijevati da to iskoristi”.

Fallon započinje svoj članak za Daily Telegraph sa nedavnom objavom zastupnika SNS-a u Skupštini Srbije Vladimira Đukanovića:

“Sve mi se čini da će Srbija biti prinuđena da krene u denacifikaciju Balkana.”

“Iako smo s pravom fokusirani na tešku situaciju Ukrajine, trebalo bi da obratimo pažnju na bure baruta koje je zapadni Balkan. Preko svog srpskog zastupnika, Rusija ponovo ispituje evropsku slabost. Nezavisne zemlje poput Kosova i Bosne i Hercegovine su sljedeća linija fronta: krhke demokratije, ali obje su izvan NATO-a i EU”, upozorava on.

“Direktno iz Miloševićevog udžbenika”

Fallon ističe da Srbija, koja je “navodno još uvek kandidat za članstvo u EU”, kupuje ruske avione i tenkove, nije ni blizu uvođenju sankcija zapada Rusiji, te navodi da je predsjednik Aleksandar Vučić je upravo potpisao trogodišnji sporazum za snabdijevanje gasa sa Moskvom. Također, navodi i to da Vučić promoviše zasebne institucije za “zaštitu” srpske manjine na Kosovu.

“Vučić je, podsjetimo, bio ministar za informisanje (Slobodana) Miloševića; najnovija granična kriza, oko registarskih tablica i ličnih karata, je direktno iz Miloševićevog udžbenika. Granični sporovi, podstaknuti “crnim operacijama” mogu se lako preliti u širi sukob”, upozorava on.

“Mladim demokratijama treba više od čekaonice EU”

Bivši britanski ministar je prije četiri godine, nakon posjete Mariupolju, upozorio na ranjivost istočne Ukrajine. Sada tvrdi da je “Zapad djelovao premalo i prekasno”, uskrativši Ukrajini status kandidata za članstvo u EU, te da su članice NATO saveza odbile da isporuče oružje koje im je bilo potrebno za pravilnu odbranu. Evropska investiciona banka nije podržala ukrajinske regione koji su zaostali, a Rusiji je bilo dozvoljeno da uguši trgovinu u Azovskom moru, uz samo malo neodobravanje Brisela.

“Na Balkanu pravimo iste greške. Zemlje poput Srbije dobile su “pristupni” status, ali bez realnih izgleda da se uskoro pridruže EU: ankete u Beogradu sada pokazuju da se javno mnjenje kreće protiv toga. EU odaje dužno poštovanje liderima poput Vučića, ali ne čini ništa da pomogne u izgradnji jačih građanskih institucija ili da ukaže na udaljavanje od demokratskih normi. Ne vidi se da Zapad brani vrijednosti koje zagovara. Državno sponzoriranim medijima je dozvoljeno da izguraju slobodnu štampu i veću političku odgovornost”, piše on.

Fallon ističe da, koliko god dugo trebalo da se Putin zaustavi u Ukrajini, “trebalo bi da naučimo te lekcije”.

“Mladim demokratijama treba više od čekaonice: EU bi trebala ponuditi trenutni privremeni pristup svojim tržištima i svojim strukturnim fondovima. Status kandidata bi Crnoj Gori, Kosovu i BiH pružio bolju zaštitu. Slabi pravosudni i pravni sistemi trebaju biti ojačani. Trebali bismo povećati prisustvo NATO-a tamo i jasno staviti do znanja da nam je svima važan ustavni i teritorijalni integritet ovih zemalja”, kategoričan je Fallon.

Spomenuo je i veliku ulogu koju bi trebala imati Velika Britanija:

“Trebali bismo pojačati naše diplomatsko i vojno prisustvo i na Kosovu i u BiH. Već imamo našeg bivšeg šefa odbrane, glavnog maršala vazduhoplovstva Sir Stuarta Peacha, kao specijalnog izaslanika. Osim što pomaže u borbi protiv ozbiljnog kriminala i sigurnosti, on ima širu misiju jačanja građanskog društva i demokratskih institucija: trebali bismo mu dati resurse koji su mu potrebni.”

“Ako Srbija izabere dalju eskalaciju, sigurno će imati rusku podršku”

Prema Fallonu, balkanski ratovi su predstavljali završili knjigu 20. vijeka, a Putin i Rusija nisu zaboravili kako su bili poniženi sukobom na prištinskom aerodromu 1999. godine.

“Ako Srbija izabere dalju eskalaciju, sigurno će imati rusku podršku. Putin je već pokušao da destabilizuje region: prije šest godina državni udar koji je podržavala Rusija pokušao je spriječiti Crnu Goru da se pridruži NATO-u. To je zaustavljeno, ali Rusija nije izgubila interesovanje. Svejedno da li pobijedi ili izgubi u Ukrajini, Putin ne želi da vidi više zemalja koje dobijaju formalnu zaštitu Zapada”, upozorava on.

“Dakle, još jednom su naše zapadne vrijednosti – slobodni izbori, otvoreni mediji, odgovorna vlada, nezavisno pravosuđe – na kocki. Ne smijemo pogriješit tako što pretpostavimo da su oni kompatibilni samo sa punopravnim članstvom u EU ili NATO-u. Naprotiv, trebali bismo posegnuti izvan naših zidova: olakšati i ubrzati kandidatima da se pridruže, i imati bolje poticaje za to”.

Fallon na kraju ocjenjuje da je u prošlosti Evropa pronalazila načine da pomiri najteže etničke i vjerske podjele i da je uspješno izvozila taj sistem demokratije širom svijeta.

“Sada na našem sopstvenom kontinentu vidjeli smo demokratiju pod raketnim napadom u Kijevu. Hiljade je pobijeno u posljednjem balkanskom sukobu. Moramo li zaista ponovo gledati rakete kako padaju na Sarajevo i Prištinu prije nego što Zapad poduzme korake?”, pita on.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad