Borba za Vilu Krivaja: Grad Zavidovići odlučan, BiH bez zakona o restituciji

U razgovoru za N1 istaknuto je i da Grad Zavidovići trenutno nema na raspolaganju sredstva potrebna za početnu cijenu od 1,3 miliona KM bez poreza. Kako na prvoj aukciji nije bilo ponuda, uskoro bi trebala biti organizovana druga javna prodaja, po sniženoj početnoj cijeni.

"Vidjet ćemo kako će se stvari odvijati, mi ne odustajemo od našeg cilja", ističe Merdić-Smailhodžić i dodaje da je Krivajina Vila postala dio kulturno-historijskog nasljeđa Zavidovića, te da je arhitektonski dragulj, svjedok vremena i jedan od simbola Zavidovića.

Namjera Grada je da je otkupe, sa pratećim zemljištem i u njoj otvore Muzej Grada Zavidovića.

Predložila je tri moguća rješenja, a koja su, kako kaže, izvodiva i transparentno ponuđena kao opcije građanima. Rješenja su: da se iz budžeta Grada isplati cjelokupni iznos, što bi za posljedicu imalo znatno rezanje budžetskih stavki; podizanje kredita, što prema njenim riječima nije najbolja opcija zbog drugih prioritetnih problema građana; te zajednički doprinos građana kroz priloge i donacije.

Vila Krivaja između prodaje i zaštite

"Građani smatraju da Vila svakako pripada Zavidovićima i da nije pravedno da sada Grad i građani ponovo kupuju nešto što je već njihovo", navodi ona i dodaje da, kako god, Vila iz Zavidovića ne može otići.

"Ona je tu gdje jeste. Kao kulturni spomenik Vila je malo kome zanimljiva u smislu investicije – mislim na privatne investitore, jer mora u cjelosti ostati takva kakva jeste", rekla je gradonačelnica Zavidovića i izrazila nadu da će Vila na kraju pripasti Gradu Zavidovići, jer to je, naglašava, jedino prihvatljivo rješenje za Grad i građane.

Proteklog vikenda, za N1 se javila i Yvonne Illich, kulturloškinja, historičarka i antropološkinja i praunuka nekadašnjeg industrijskog giganta u Zavidovićima upravnika firme Krivaja AG Friedricha Regenstreif, koja traži hitnu obustavu prodaje, upozoravajući na ugrožavanje kulturno-historijskog naslijeđa i kršenje prava na restituciju imovine oduzete tokom Holokausta.

"Ja sam potomak porodice stradale u Holokaustu, a koja je bila vlasnik firme Krivaja AG (poznate i kao Eissler & Ortlieb). Vila koja je oduzeta našoj porodici zakazana je za prodaju na aukciji u 28. aprila, kako bi se namirili dugovi firme IP Krivaja u stečaju, do kojeg je došlo usljed lošeg upravljanja i drugih problema. Ova vila nije samo privatni dom naše porodice, već i predmet budućih zahtjeva za restituciju u skladu s Vašingtonskim principima. Osim toga, proglašena je nacionalnim kulturnim spomenikom. Vila ne bi smjela biti dio stečajne mase i ne bi smjela biti prodata privatnom licu. Osobe povezane sa propasti IP Krivaja ne bi smjele godinama živjeti u toj vili", navela je, između ostalog, Illich.

Izazovi restitucije u BiH i prijedlozi za reformu

Trenutna situacija u BiH po pitanju restitucije privatne imovine preživjelih i njihovih potomaka je izuzetno složena i nezadovoljavajuća. Potvrđuje ovo i Ivan Čerešnješ, bosanskohercegovački arhitekta istraživač u Centru za jevrejsku umjetnost na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu, specijaliziran za dokumentaciju jevrejske arhitektonsko-kulturne baštine u bivšoj Jugoslaviji i istočnoj Evropi.

On napominje da BiH nema jedinstven zakon o restituciji na državnom nivou, već postoje fragmentirani propisi koji se razlikuju između entiteta i Brčko Distrikta.

"Oštećene strane suočene su s pravnim, administrativnim i proceduralnim preprekama, a pravosuđe je sporo i opterećeno. Nedostatak političke volje dodatno usložnjava situaciju, dok je imovina često prešla u treće ruke, što komplikuje povrat. U poređenju sa susjednim zemljama, BiH značajno zaostaje u politici restitucije. Iako postoje međunarodne inicijative za rješavanje ovog pitanja, konkretni rezultati su minimalni", ističe Čerešnješ.

Prema njegovom mišljenju, preporuke za poboljšanje stanja su: Usvajanje sveobuhvatnog zakona o restituciji na državnom nivou; Usklađivanje zakonodavstva između entiteta i distrikta; Uspostava posebnih pravosudnih tijela ili odjela za ubrzanu obradu zahtjeva za restituciju; Pružanje besplatne pravne pomoći oštećenim osobama; Jačanje mehanizama nadzora i transparentnosti u procesima povrata imovine; Održavanje kontinuiranog dijaloga sa predstavnicima preživjelih i njihovih porodica.

Bez ovakvih konkretnih koraka, naglašava Čerešnješ za N1, pitanje restitucije će ostati jedan od trajnih problema pravde i ljudskih prava u Bosni i Hercegovini.

Odnos Komisije prema medijima

Slučaj prodaje Vile Krivaja izazvao je veliku pažnju javnosti, budući da se radi o objektu sa statusom nacionalnog spomenika. Prema važećim zakonima Bosne i Hercegovine, prodaja takvih objekata mora biti strogo regulisana, uz obaveznu prethodnu saglasnost nadležnih institucija, uključujući Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika i druge relevantne organe.

"Ukoliko takva saglasnost nije pribavljena, prodaja bi se smatrala nezakonitom i protivnom propisima o zaštiti kulturno-historijskog nasljeđa. Stoga, bez cjelovitog uvida u dokumentaciju i odluke nadležnih tijela, postoje ozbiljne sumnje u zakonitost te prodaje", smatra Čerešnješ.

Uprkos značaju ovog slučaja, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika još uvijek nije odgovorila na upite N1 televizije.
Ovo, nažalost, nije izoliran slučaj - Komisija već duže vrijeme održava izuzetno slab nivo komunikacije s medijima, a odgovori na novinarske upite često izostaju ili stižu sa velikim zakašnjenjem. Takav pristup dodatno otežava transparentnost i informisanje javnosti o važnim pitanjima koja se tiču zaštite kulturno-historijskog naslijeđa u BiH.