Pravoslavni vjernici Božić slave puna tri dana, pri čemu se za svaki vezuju određena vjerovanja i običaji.

Prvi dan najradosnijeg praznika pravoslavaca je Božić, drugi je Božji dan, posvećen Bogorodici, a treći Stevandan. Po običajnom kalendaru, ta tri dana kuća se ne čisti, pogotovo ne metlom.

Božji dan – posvećen dobrim djelima i mirenju

Drugi dan Božića u Srpskoj pravoslavnoj crkvi posvećen je Saboru presvete Bogorodice, a u narodnim vjerovanjima sabiranju dobrih djela i mirenju.

Naziva se i Božji ili Srednji dan, i provodi se svečano, u znaku solidarnosti, milosrđa, prijateljstva. Obilaze se kumovi, prijatelji i komšije, primaju gosti. Kažu, ko vam se nađe na kućnom pragu da nikako ne treba da ga vratite, nego da ga na najbolji način ugostite, navodi RTS.

Sveti Stefan, treći dan Božića

Trećeg dana Božića, slavi se Sveti arhiđakon i prvomučenik Stefan, koga brojne porodice praznuju kao krsnu slavu.

Na taj dan nekada se iznosila slama iz kuće, koja je donijeta za Badnje veče. Nije se bacala, već se stavljala u raklje, pčelinjak, vinograd, voćnjak, kokošinjac ili neke druge pomoćne zgrade, ističe Danas.

U Vojvodini, božićna slama se uklanja se još tokom noći, u prvim minutima Stevandana. Slamu uklanjaju žene, ćuteći – da se ne čuje kako odlazi Božić.

Inače, po tradiciji se sve do malog Božića, odnosno 14. januara, ljudi pozdravljaju božićnim pozdravom.

Sveti Stefan, treći dan Božića

Trećeg dana Božića, slavi se Sveti arhiđakon i prvomučenik Stefan, koga brojne porodice praznuju kao krsnu slavu.

Na taj dan nekada se iznosila slama iz kuće, koja je doneta za Badnje veče. Nije se bacala, već se stavljala u raklje, pčelinjak, vinograd, voćnjak, kokošinjac ili neke druge pomoćne zgrade, ističe Danas.

Inače, po tradiciji se sve do malog Božića, odnosno 14. januara, ljudi pozdravljaju božićnim pozdravom.

Šta se radi s badnjakom?

Prema tradiciji, badnjak se nekada poslije Božića ložio u kućnim ognjištima, što je danas za većinu nezgodno. Najbolje rješenje je da se badnjak vrati u prirodu, odakle je i uzet, objasnila je za Nova.rs Olivera Stančić, teološkinja i koordinatorka vjerske nastave za Lepeničko namesništvo u Kragujevcu.

Ona navodi da se običaji razlikuju od mjesta do mjesta, ali napominje da bez obzira na običajne razlike, prema ovom drvetu koje simbolizuje novo rađanje, treba da se ophodi s poštovanjem.