Božidar Perišić osuđen je prvostepeno na 10 godina zatvora zbog zločina u Rogatici. Sud Bosne i Hercegovine proglasio ga je krivim što je za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini počinio zločine protiv čovječnosti.

Prema prvoj tački optužnice, osuđen je da je 19. juna 1992. godine u rogatičkom naselju Gračanica, pucajući iz automatskog naoružanja, ubio Salema i Mustafu Sijerčića.

Njihova tijela su naknadno zapalili nepoznati pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) i do danas nisu pronađena.

“Vijeće je van svake razumne sumnje zaključilo da je Perišić lišio života Salema i Mustafu Sijerčića”, rekao je predsjedavajući Vijeća Davorin Jukić, kao i da su ostvarena sva bitna obilježja krivičnog djela zločina protiv čovječnosti.

Kako je kazao, Vijeće je u cijelosti poklonio vjeru saslušanim svjedocima.

Prema ovoj presudi, vrijeme koje je optuženi Perišić proveo u pritvoru uračunat će se u kaznu, a oštećeni se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu.

Božidar Perišić oslobođen optužbi za progone, silovanja i mučenja

Perišić i drugooptuženi Vinko Zoranović zvani Joja su oslobođeni optužbe da su vršili progon civilnog bošnjačkog stanovništva na nacionalnoj, vjerskoj i etničkoj osnovi.

Kako je navedeno u prvostepenoj presudi, Perišić je oslobođen optužbe da je 19. juna iste godine u popodnevnim satima u naselju Gračanica ubio Ramiza Alića i Sejdu Huremović.

“Iskaz Mensudina Cuplova nije potkrijepljen iskazom drugih svjedoka koji su bili ispred kuće Murisa Garagića. Vijeće nije moglo pokloniti vjeru Cuplovu i bez drugih potkrepljujućih dokaza donijeti osuđujuću kaznu”, rekao je sudija Jukić.

Perišić je oslobođen optužbe i da je 21. novembra 1993. godine u rogatičkom naselju Šatorovići nanosio fizičke i psihičke povrede Adilu Durmiševiću i njegovom sinu Asimu.

Govoreći o ovom dijelu oslobađajuće presude, sudija Jukić je naveo da analizom dokaza Vijeće nije moglo utvrditi, niti je Tužilaštvo BiH dokazalo da je široki sistematični napad trajao do kraja 1993. godine, niti je dokazan opći element zločina protiv čovječnosti.

Prvostepenom presudom optuženi Zoranović je oslobođen krivice da je u noći sa 20. na 21. juni 1992. godine silovao S.R. u stambenoj zgradi prekoputa Crkvenog doma u Rogatici, kao i da je silovao R-1 u podrumu Srednjoškolskog centra u Rogatici.

Vijeće, prema presudi, nije moglo u cijelosti pokloniti vjeru oštećenoj S.R. u pogledu identiteta osobe koja ju je silovala, a njen iskaz je kontradiktoran u odnosu na ranije izjave.

“Silovanje se desilo u mraku”

Također, Prvostepeno vijeće nije moglo van svake razumne sumnje utvrditi da je optuženi Zoranović silovao R-1 budući da se čin silovanja desio u mraku. Oštećena je, kako je kazao Jukić, njegov lik mogla vidjeti samo kada je zapalio cigaru, a nije ga poznavala odranije.

“Sud je povjerovao oštećenima da su silovane, ali nije mogao sa sigurnošću utvrditi da je optuženi to počinio”, rekao je Jukić.

Na čitanju prvostepene presude, u sudnici nisu prisustvovali optuženi, kao ni braniteljica Zoranovića. U odnosu na oslobađajući dio presude, oštećeni se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu.

Suđenje u ovom predmetu je počelo 25. marta 2016. godine, a na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Apelacionom vijeću.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad