Brčko kao sigurnosna Ahilova peta BiH: Zašto se isto upozorenje ponavlja već godinama?

"Dok je pažnja Zapada prikovana za rat Rusije protiv Ukrajine, na Balkanu se formira još jedno potencijalno žarište nestabilnosti. Događaji u Bosni i Hercegovini sve više izlaze iz okvira unutrašnje političke krize i poprimaju značaj za cjelokupnu evropsku sigurnost", naveo je Zentsov u analizi o kojoj je N1 ranije pisao.

Prema njegovoj procjeni, eventualna eskalacija u BiH odgovarala bi Moskvi jer bi zahtijevala dodatnu pažnju i resurse Evropske unije i NATO-a.

Najdramatičniji dio njegove analize odnosi se upravo na Brčko.

"Među scenarijima vojne eskalacije eksperti najčešće razmatraju pokušaj srpskih snaga da probiju koridor kroz Brčko kako bi povezale istočne i zapadne teritorije", naveo je Zentsov.

Međutim, upozorenje o strateškoj važnosti Brčkog nije novo. Naprotiv, ista tačka na karti BiH pojavljuje se već godinama u analizama o mogućoj sigurnosnoj krizi u zemlji.

Bassuener još 2022: Prve trupe trebaju ići u Brčko

Samo nekoliko dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Kurt Bassuener iz Democratization Policy Councila upozorio da se BiH već dugo nalazi u "sigurnosnom vakuumu" koji bi mogao postati "vakuumska bomba".

Tadašnju odluku o slanju dodatnih 500 pripadnika EUFOR-a ocijenio je dobrodošlom, ali nedovoljnom, smatrajući da je potrebna brigada od približno 5.000 vojnika.

"Rusija očito poziva svoje 'prijatelje', upotrijebit ću Dodikov izraz, da pojačaju razdor – u skladu s njihovim vlastitim ciljevima. BiH odavno ima sigurnosni vakuum. To može biti vakuumska bomba osim ako se ne deaktivira brzim i dobro kalibriranim odgovorom NATO-a", upozorio je Bassuener.

Već tada je Brčko izdvojio kao ključnu tačku koju treba osigurati, navodeći da bi prve dodatne trupe EU ili NATO-a trebale biti raspoređene upravo tamo.

Zašto baš Brčko?

Odgovor se nalazi u geografiji zemlje, ali i u samim temeljima dejtonskog poretka.

Pitanje Brčkog bilo je toliko sporno da predstavnici Federacije BiH i Republike Srpske tokom pregovora u Daytonu 1995. nisu uspjeli postići dogovor o tome koji će entitet kontrolirati područje. Odluka je zato prepuštena međunarodnoj arbitraži.

Finalnom arbitražnom odlukom iz 1999. uspostavljen je poseban režim: cjelokupna teritorija Distrikta predstavlja kondominij oba entiteta, ali nijedan entitet ne vrši vlast unutar njegovih granica. Brčko distrikt funkcionira kao jedinstvena administrativna jedinica sa vlastitim institucijama.

Njegov geografski položaj daje mu dodatnu stratešku težinu. Distrikt se nalazi između istočnog i zapadnog dijela Republike Srpske.

Upravo zato bi svaka ozbiljna sigurnosna kriza ili pokušaj jednostrane promjene statusa Brčkog imali posljedice koje bi daleko prevazišle granice samog Distrikta.

Vogel i Weber: EUFOR rasporediti u Brčko

Dvije godine nakon Bassuenerovog upozorenja, Brčko se ponovo pojavilo u međunarodnim analizama o evropskoj sigurnosti.

Analitičari Toby Vogel i Bodo Weber su nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima 2024. upozorili da Evropa mora preuzeti veću odgovornost za sigurnost Zapadnog Balkana.

Posebno su pozvali na jačanje ukupnog kapaciteta EUFOR-a za odvraćanje, uključujući njegovo raspoređivanje u Brčkom, koje su opisali kao "povezujuće tkivo između dvije polovine" Republike Srpske.

Takav potez bi, prema njihovoj procjeni, "stavio tačku na ambicije lokalnog moćnika Milorada Dodika, Putinovog glavnog aduta u jugoistočnoj Evropi".

Smatrali su da bi jačanje EUFOR-a istovremeno ograničilo prostor za ruski utjecaj i demonstriralo odlučnost Evropske unije.

"U trenutku kada je liberalna demokratija pod prijetnjom u Washingtonu, a Rusija vodi osvajački rat protiv Ukrajine, EU više nema luksuz birokratske inercije. Mora preuzeti inicijativu i preventivno neutralisati postojeće sigurnosne rizike kako bi omogućila stvaran napredak na Zapadnom Balkanu", zaključili su.

Bassuener se na isto pitanje vratio i 2025. godine, tokom razgovora za N1 o efektima sankcija Miloradu Dodiku.

Njegova teza bila je da sankcije nisu proizvele trajnu političku promjenu i da je za suzbijanje secesionističkog narativa potrebno koristiti i sigurnosne instrumente.

"Da bi se to ostvarilo potrebno je primijeniti druge alate, pogotovo u sigurnosnom aspektu. Zbog toga tražimo da EUFOR ode u Brčko, da se ukloni secesijski narativ, da se smiri situacija", kazao je Bassuener.

U drugoj analizi Brčko je opisao i kao svojevrsni "sigurnosni osigurač Bosne".

"Nije slučajnost što Dodikove mape prikazuju Brčko kao dio njegovog teritorija. Međutim, njegova secesionistička agenda i prateći narativ bili bi neizmjerno oslabljeni prisustvom preventivne snage zapadnih trupa u tom području, koje u suštini služi kao sigurnosni osigurač Bosne", napisao je.

Četiri godine, ista tačka na karti

Od invazije na Ukrajinu 2022, preko analiza objavljenih 2024, do političke krize u BiH 2025. i Zentsovljevog upozorenja ove godine – Brčko se stalno vraća u procjene mogućeg sigurnosnog pogoršanja u zemlji.

Ponavljanje ovih upozorenja samo po sebi ne dokazuje da postoji konkretan plan za sukob u Distriktu, niti potvrđuje Zentsovljevu širu tezu o hibridnom frontu koji Moskva navodno priprema u BiH. Strateška važnost Brčkog ne proizlazi iz posljednje krize ili rata u Ukrajini, nego iz geografije zemlje i specifične postdejtonske konstrukcije Distrikta - činjenice koja se ne mijenja bez obzira na to ko trenutno upozorava na nju.

Paradoks je u tome što upravo poseban pravni status i stalna međunarodna pažnja Brčko istovremeno čine otpornijim na pokušaje destabilizacije. Ali zbog njegovog položaja između dva dijela Republike Srpske, ozbiljniji poremećaj u tom relativno malom prostoru mogao bi ugroziti sigurnost i teritorijalni integritet cijele Bosne i Hercegovine.

Analitičari se smjenjuju, konteksti se mijenjaju - ali tačka na karti ostaje ista.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad