Brešić: Za 1.000 odlazaka u Zagreb, Čović je mogao zaštititi nacionalne interese

Vijesti 21. feb 202217:40 2 komentara
N1

Ivica Brešić, predstavnik Hrvatske republikanske stranke (HRS) govorio je danas o izmjenama Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini naglašavajući da odgovorno tvrdi da Hrvati po postojećem Izbronom zakonu ne moraju biti preglasani.

“Hrvati mogu izabrati člana Predsjedništva BiH ako žele, mogu izabrati dovoljan broj delegata u Domu naroda da niko ne može odlučivati u naše ime. Sve što je, naprimjer, predsjednik HNS-a i nekadašnji član Predsjedništva BiH (Dragan Čović, op.a.) u one četiri godine mandata prije Željka Komšića trebao napraviti za 1.000 posjeta Zagrebu, trebao je dogovoriti sa HDZ-om u Hrvatskoj da se uloži novaca u kampanju za zaštitu nacionalnih interesa Hrvata u BiH onoliko koliko se za četiri godine uložilo u kampanju javne kompanije HEP u Hrvatskoj”, rekao je Brešić.

Da se tako postupilo, nastavlja dalje Brešić, onda bi svi Hrvati rođeni u BiH znali, kaže, da moraju zaštititi svoj narod u ovoj zemlji.

“I odazvali bi se izborima i Željko Komšić ne bi imao šanse da bude član Predsjedništva BiH. Međutim, to se nije radilo. Strankama i tehnokratima odgovara da što manji broj Hrvata izađe na izbore, a ova kombinacija koja 18 godina vodi HNS je idealan partner HDZ-u. Da je idealan partner to vam potvrđujem i činjenicom da se već danas da se u Kantonu 10 HDZ bori sa pomakom članicom HNS-a oko SDA-ove udavače koja će kome priletiti u Skupštini za kontrolu šuma u ovom kantonu”, naglasio je Brešić.

Mirko Vasilj, predsjednik političke organizacije “Čapljina u srcu” komentarisao je zatvorenost sjednice HNS-a za medije.

“Tim zatvaranjem i našim nedolaskom na taj sabor HNS-a, on je bio oslobođen, prema mom mišljenju, nekih ‘nebitnih’ tema za hrvatski narod kao što su demografska situacija, socio-ekonomsko stanje, korupcija, školstvo, obrazovanje, tako da su izaslanici mogli biti fokusirani na one bitne teme, prema njihovom mišljenju, a to su izmjene Izbornog zakona i djelimične izmjene Ustava. Mogu i reći da su upravo iz tog razloga poslali ‘snažne’ poruke i fokus je bio na bezrezervnu podršku svim ovim pregovaračima koji već decenijama pregovaraju u ime hrvatskog naroda, a ove teme koje sam ja naveo su nekada rekli da će doći na dnevni red. Prema mom mišljenju, a sudeći prema dinamici, to bi moglo biti negdje između 2040. i 2050. godine”, zaključio je Vasilj.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare