Brkić: Malo ko zna šta je stvarni dogovor Dodika i SAD-a, institucije BiH su izašle kao pobjednici

Komentirajući današnju posjeti visoke zvaničnice EU Kaje Kallas, složio se da se radi o još jednom vidu podrške europskom putu Bosne i Hercegovine i ohrabrenju onima koji "vuku noge" u smislu donošenja odluka.

Možemo li očekivati da se otkoči europski put BiH?

"Moje osobno očekivanje i stranke kojoj pripadam je da nismo ni trebali izgubiti ovu godinu u kontekstu EU neodgovornom potezima i svađanjima. NAšli smo se u situaciji da se bavimo sami sobom. Mnogi neodgovorni politički lideri su uzeli EU put kao taoca, kao kolateralnu žrtvu unutarnjih odnosa. Vjerujem da će doći trenutak da se prepozna, kao što je to rekla gospođa Kallas, da oni koji imaku politički kapital, da oni budu ti koji će donositi odluke u kontekstu pristupanja EU", rekao je Brkić, izrazivši uvjerenje da će Vijeće ministara vrlo brzo donijeti odluku o Uredu glavnog pregovarača s EU i da je Vijeće ministara tijelo koje bi trebalo donijeti tu odluku.

Otkazana sjednica Doma naroda BiH danas se desila kao svojevrsna "dobrodošlica" visokoj predstavnici EU za vanjsku politiku. Odgovarajući na pitanje zbog čega delegati HDZ BIH nisu došli na sjednicu, zbog čega je i otkazana, Brkić tvrdi da je predsjedavajući Kemal Ademović prethodno obaviješten da pojedini delegati nisu u Sarajevu, ali je uprkos tome zakazao istu.

Bez promjene u partnerstvu u vlasti

Na konstataciju voditelja da su upravo SNSD i HDZ BiH naizmjenično blokirali rad Doma naroda, konkretno kada je na dnevnom redu trebala da bude smjena SNSD kadrova, Brkić odgovara:

"I to je nešto što je HDZ BiH jasno i otvoreno rekao svojim partnerima i javnosti BiH: Do dogovora s novim partnerima naši partneri dogovoreni 2022. godine ostaju, tako da su sarajevska Trojka i SNSD oni s kojima smo formirali parlamentarnu većinu naši partneri".

Izrazio je uvjerenje i da će ova konstalacija ostati nepromijenjena do izbora 2026. godine.

Govoreći o NATO putu Bosne i Hercegovine i navodima da se naša zemlja približava članstvu, u kontekstu usvajanja Programa reformi 2025. i ITPP-a za 2025.-2028., pojašnjava da je ITPP dokument koji je usvojen između BiH i NATO-a, a definira partnerske ciljeve, njih 36, dok je Program reformi u fazi usvajanja pred Vijećem ministara.

"Važno je reći daćemo postati punopravna članica onda kada se unutar BiH konsenzualno dogovorimo o tome. NATO ne nameće ništa, samo kaže da traži stabilniju situaciju u svakom smislu, dinamiku određujemo mi sami, a politika otvorenih vrata prema BiH je uvijek priajteljska i ne dovodi se u pitanje", podvukao je.

Podrazumijeva li Dodikov dogovor sa SAD-om ubrzan put ka NATO članstvu?

"Malo ko zna šta je stvarni dogovor SNSD-a ili Dodika s Administracijom SAD-a. Rezultat toga je da se relaksirala situacija u BiH, SAD su pozdravile povlačenje spornih zakona u NSRS, potvrdilo se da su institucije BiH iz ove situacije izašle kao pobjednici - dovođene su u pitanje, ali opet su pokazale otpornost. S druge strane, pokazalo se da kada se uključe SAD budu pragmatične u pronalaženju rješenja. Stoga, po meni nema niko više izgovor da se ne fokusiramo na svoj posao u prvom redu pristupanje BiH EU i pristupanje NATO-u, govoreći o vanjsko-političkim ciljevima, i da dođemo do budžeta za 2025. i dva zakona koja po ničemu nisu sporna", naglasio je Brkić.

O lobiranju

"Ukoliko se dogodio lobistički ugovor između Ministarstva vanjskih poslova i lobističke kuće, mislim da nije u skladu sa zakonom, ima dosta javnih istupa koji to i potvrđuju i negiraju, jedino je tačno da se radilo unutar ureda ministra (Elmedina) Konakovića - to je njegovo pravo da unutar svog ureda pod brojem porudžbenim koji je njemu dodijeljen o savjetodavnim ulogama, ali problem tog ugovora je sadržaj. Kome ste dali i šta ste dali da plati usluge tog lobiranja? Ko je taj koji stoji u ugovoru, ako je autentičan, koji kaže da će treća strana platiti lobiranje za BiH? Ko je taj ko bi platio i za koji posao?".

Treći entitet

"Predsjednik (HDZ BiH Dragan) Čović i dužnosnici HDZ BiH u više navrata su pozivali na ustavno domoljublje, na domoljublje definirano Ustavom, Aneksom 4 Dejtona koji kaže - tri naroda, dva entiteta, jedna država sve do trenutka dok se mi unutar BiH ne dogovorimo drugačije. Osuđujemo secesionističke ali i unutarističke tendencije koje pokušavaju da promijene ovu ustavnu arhitekturu. Važno je znati da 30 obljetnica Dejtona frustrira svakog građanina BiH - i Bošnjake i Hrvate i Srbe iz različitih razloga, ali ima jedna poveznica - 30 godina mira. To je dIplomatsko čedo SAD-a, ne može se mijenjati da bi ispunjavalo želju pojedinca ili samo jednog naroda".

Cijelo gostovanje pogledajte u videu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad