Vlada Slovenije odlučila je od sutra uvesti kontrolu na granicama s Hrvatskom i Mađarskom i time suspendovati Schengenski sporazum najmanje deset dana. Istovremeno se vrši pritisak na Hrvatsku da pojača kontrolu granice. Hoće li ove mjere uticati na BiH i u kojoj mjeri, te koliko su najavljene mjere realan strah od terorističkih napada, a koliko smanjenje mogućnosti ulaska migranata u zemlje EU, pojasnio je u Novom danu direktor Službe za poslove sa strancima BiH, Žarko Laketa.

Primijetno je da je u posljednje vrijeme evidentiran veći broj ulazaka migranata u BiH, kaže Laketa. Tačnije, u zadnjih mjesec, odnosno 45 dana, sa 1.200 boravaka koji je registrovala Služba za poslove sa strancima BiH, evidentirano je njih  2.700. Naravno,  na kretanje migranata uticala su posljednja dešavanja između Izraela i Palestine, konstatuje Laketa.

“Juče su donesene odluke članica EU da suspenduju schengenski sporazum, tako da će BiH imati određenih problema. Međutim, s obzirom na dešavanja odranije i na sve ono što je unapređeno u BiH, mislim da je BiH spremna za to. Da ćemo imati određenih problema, imaćemo, ali mislim da su bezbjednosne agencije u BIH spremne za odgovor na to pitanje”, tvrdi Laketa.

Dodaje da je BiH dužna da primjenjuje određene sporazume sa državama članicama koje su u EU, ali i s onim državama s kojima graniči.

“Činjenica je da veliki broj migranata ulazi iz pravca Srbije i Crne Gore i migranti su BiH koristili kao rutu. Njihova namjera nije da ostanu ovdje nego da produže u EU. Prije ovih dešavanja na Bliskom istoku, Hrvatska je imala pojačanu kontrolu na samoj granici jer je Hrvatska granica sa BiH 1.000 km. Kako je Hrvatska članica EU i schengena, samim tim došlo je do povećanja migranata koji se nalaze u četiri prihvatna centra u BiH”, pojašnjava direktor Službe.

Laketa navodi i da je u posljednje vrijeme povećan broj zahtjeva u vezi s potpisanim sporazumom o readmisiji. Oko 9.500 bilo ih je od Hrvatske, a Služba je utvrdila da je oko njih 4.300 opravdano jer su migranti koje su registrovali u BiH, ušli iz BiH u Hrvatsku. Samim tim, realizovano je oko 2.500 zahtjeva.

Koliko EU radi na sprečavanju pritiska migranata na države u tranzitu, s obzirom da je najveći pritisak iz Grčke, Bugarske, preko Srbije do BiH, Laketa odgovara da će morati na tome da porade.

“Na posljednjoj konferenciji, pričali smo, upravo o tome. Ukazali smo na taj problem. Na kontrolu priliva migranata može značajno uticati uloga EU, u smislu d areaguje pri samom začetku kretanja,  a ne u tranzitu. Jer mi smo države na tranzitu”.

Ocjenjuje da migrantska kriza nikad neće stati, ali da se pritisak može spriječiti. O tome da jedno od rješenja može biti u skraćenim postupku readmisije, direktor Službe podsjeća na to da prema sporazumu postoji redovni i skraćeni postupak.

“S Hrvatskom smo realizovali određene aktivnosti po tom pitanju i dosta smo ih prihvatili po skraćenom postupku. Ono što smo mi tražili od Srbije je da je u obavezi da primjenjuje taj sporazum i da u momentu kad Granična policija BiH, zajedno sa Službom za poslove sa strancima, nađe migrante na samoj granici i dokažemo da su ušli iz pravca Srbije, dužni su to da realizuju u roku od 24 sata. Počeli su to da rade i vidjećemo kako će se to dalje odvijati”, kaže.

Služba je u ovoj godini registrovala oko 27.000 migranata u BiH, a u privremenim prihvatnim centrima trenutno boravi 10 državljana Palestine. Ipak, Laketa konstatuje da se ne može sa sigurnošću to utvrditi  jer svi oni koji ulaze u BiH, ili bilo koju drugu državu, nemaju kod sebe nijedan dokument.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad