Stavovi
Brojne afere i tragedije potresaju zemlju: "Za sve što se dešava krivi smo mi, građani BiH"

Pucnjave, ubistva, femicid, seksualno nasilje, zlostavljanje djece, kesa droge na stolu direktora jedne od najvažnijih zdravstvenih ustanova u državi... Život u Bosni i Hercegovini sve više liči na krimi film. Ko nas vodi, ko nas liječi, koju dijagnozu ima ovo društvo, šta je došlo na naplatu, čega su posljedice ovo što živimo? U komentaru i analizi događaja koji su obilježili dane iza nas, u Novom danu su govorili sociolog Samir Forić, psihoterapeutkinja Nermina Vehabović Rudež i novinar Dejan Šajinović.
Na pitanje da prokomentira trenutna dešavanja u zemlji, uključujući brojne afere i tragedije koje su obilježile protekli period i potresle javnost, Šajinović upoređuje cijeli splet događaja kao šahovski turnir u ludnici, gdje su učesnici pacijenti, povlačeći tako paralelu sa suludošću stvarnosti u BiH.
"Misle da mogu sve da rade nekažnjeno, osjećaju se slobodno. Treba reći istinu u ovoj zemlji, koliko se nekom sviđala ili ne sviđala - za sve što se dešava krivi smo mi, građani BiH. U svim sturkturama od univerziteta, medija, intelektualci, mi smo krivi jer trpimo šta nam se dešava", smatra Šajinović.
Dokad će se nastaviti ovakva situacija?
"Dok se javnost ne probudi i ni kaže: 'dosta je ovog cirkusa' ovo će se nastaviti. Svi mi ćemo biti kao na nekom turniru šaha u ludnici gdje pokušavamo da razumno komentarišemo, sve je suludo i izgubilo je smisao, šta god da kažemo ne znam šta može pomoći da se stvari razjasne", poručuje.

"Ono što je normalno u BiH na drugim mjestima nije"
Psihoterapeutkinja Vehabović-Rudež smatra da je jako važno da razumijemo kako je normalnost kategorija koju čine ljudi, te da ono što je normalno u BiH nije normalno drugdje.
"Mi sve prilagođavamo kao ljudi onom što kao ljudi i činimo. Imate količinu ljudi koji traže podršku i pomoć jer ne mogu da se nose s onim što se dešava, drugi su napravili neku vrstu prilagodbe - živim svoj život ili odoh negdje. Kao društvo smo pristali, jer nam se čini sve devalvirano, bezuspješno, šta god krenemo čini se da nije moguća promjena. Nada je ono što bi trebalo biti u svakom čovjeku da bi krenuli naprijed, da kažemo: 'ima nade', ali moramo se odlučiti na neku promjenu", pojašnjava stručnjakinja.
Kada su u pitanju protesti kojima svjedočimo s vremena na vrijeme, smatra da su neefikasni, s obzirom da se dešavaju ali ne proizvode promjene. Ipak, smatra, promjena je moguća.
"Moj zadatak i ono u šta vjerujem je da se možemo mijenjati, možemo činiti bolje društvo. Samo uzaludno pisanje na društvenim mrežama, davanje svojih laičkih i vrlo često neutemeljenih mišljenja koja se brzo šire... Imate mogućnost da vam određeni ljudi na društvenim mrežama nude rješenja za femicid, drogu, nasilje...oni daju upute, stručnjaci cu sklonjeni u stranu, a znanje i kvalitet ne vrijede", upozorila je.
Iz ugla sociologa, Forić smatra da društvo ipak reagira - ljudi izlaze na ulice, te iako možemo reći da su brojke beznačajne, "indikativno je da postoji vrsta osjećaja i društvenog pritiska da se reagira".
"Mi stvari normaliziramo u momentu kada na njih ne reagiramo, kada postanu institucionalna rutina kao što je korupcija. Ovdje radimo drugu stvar - reagiramo, učimo da artikuliramo negativno mišljenje za ovo sve, i ovo što sad radimo u smislu javnosti ili medija, obrazujemo građanstvo kako da poimaju sve ove stvari", navodi Forić.
Opširnije u videu gostovanja
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare