Čamdžić o penzionom fondu u FBiH: Omjer penzionera i radnika je 1:1 - da sve sa biroa zaposlimo ne bi bilo dovoljno

Paradoks penzionog fonda

Govoreći o početku isplate prve uvećane penzije, Čamdžić je pojasnio da će penzije ove godine, prema obećanju, biti uvećane za ukupno 17 procenata u dva navrata. Ipak, upozorio je na ozbiljne probleme u samom sistemu.

"Penzioni fond je u sastavu budžeta i on iznosi oko 4,5 milijardi KM što je skoro polovica federalnog budžeta", naveo je Čamdžić, naglašavajući alarmantan odnos broja zaposlenih i penzionera:

"U FBiH je 450.000 penzionera, a 250.000 je nezaposlenih. Kada je odnos u jakim ekonomijama dva naprema jedan — dva zaposlena na jednog penzionera — već tada se pale alarmi. U Federaciji je to negdje jedan naprema jedan (1:1), što je vrlo alarmantno.“

Čamdžić je iznio i frapantan podatak o strukturi stanovništva.

"Kada bismo nekim čarobnim štapićem ujutro zaposlili svih 250.000 koji se sada nalaze na birou, odnos bi bio 1,7 naprema 1, koji ni tada ne bi bio ni blizu onog za ekonomiju dovoljnog omjera. Nalazimo se u priličnoj krizi i ovo su posebni napori da se barem malo popravi kvalitet života penzionera. Teško je s ovim budžetom učiniti više", smatra Čamdžić.

Plate parlamentaraca

Osvrćući se na kritike penzionera da parlamentarci sebi redovno povećavaju plate, Čamdžić je priznao da su kritičari u pravu. Podsjetio je da nedavni zakon o restrikciji primanja nije prošao jer su nedostajale "dvije ruke", uz sumnju da bi bio zaustavljen u Domu naroda FBiH.

"Bio sam predložio da mi parlamentarci potpišemo izjavu. Ponudio sam obrazac: da se mi odričemo naših paušala i ostavljamo ih u budžetu, bez obzira na to da li će taj zakon upaliti ili ne. To su mali, individualni napori, ali sasvim je sigurno da su u ovako teškoj situaciji sva velika primanja parlamentaraca posebno u žiži javnosti", mišljenja je Čamdžić.

Govoreći o realizaciji Južne plinske interkonekcije, Čamdžić je istakao da niko trenutno nema preciznu kalkulaciju cijene plina, ali da je projekat neophodan zbog energetske nezavisnosti.

"Kao predsjednik kluba Naše stranke želim reći da smo učestvovali u amandmanskom djelovanju. Naš tim eksperata je bio uključen. Jedna od najvećih sila drži ovdje banku u svojim rukama. Radi se o sigurnosnom aspektu — imati prestižan američki kapital involviran u privredu FBiH je sigurnosna činjenica koju ne treba potcjenjivati. Američka snaga će mnoge birokratske zavrzlame u džungli naših nesporazuma vrlo lako prokrčiti", kazao je Čamdžić.

Državna imovina i "taktika" Dragana Čovića

Komentarišući zahtjev lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića da visoki predstavnik Christian Schmidz povuče odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom, Čamdžić je izrazio sumnju u motive.

"Čović je vrlo pragmatičan političar i ovo njegovo traženje se može gledati i kao neka vrsta taktike, samim time što HDZ i njeni članovi na ustavno-pravnoj komisiji nisu bili za izmjenu ovog zakona u parlamentarnoj proceduri. Do sada je bilo raspolaganja državnom imovinom na svim nivoima, ali pitanje državne imovine je ključno i nije ga lako postići u konsenzusu", dodao je.

Govoreći o zahtjevima stranaka s hrvatskim predznakom za smjenu Dragana Miokovića s funkcije predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH zbog izjava o Bleiburgu, Čamdžić je stao u zaštitu stranačkog kolege, ističući da on odlično obavlja svoj posao.

"U jednoj emisiji se zaista nespretno izrazio i odmah je uputio javno izvinjenje. U Federaciji mi nemamo prijepora sa HDZ-om, ali svjesni smo da se ušlo u predizbornu kampanju i da takvi zahtjevi idu prema vlastitom biračkom tijelu radi homogenizacije. Mislim da do smjene Miokovića neće doći, mada je svaka noć ovdje čudna. Opozicija — SDA, DF i Stranka za BiH — željela bi vidjeti procjep u vladajućoj većini i pogoduje im da na tome insistiraju", pojasnio je zastupnik Naše stranke.

Kriza na državnom nivou i Plan rasta

Čamdžić je oštro kritikovao blokade na državnom nivou, apostrofirajući ministra finansija zbog izostanka sredstava iz Plana rasta EU.

"Ako državni ministar finansija izoluje državu i ne dozvoljava pristup novcu, onda vidite koliko je situacija rovitа. U dejtonskoj potkovici puno eksera nedostaje. Više od 50% građana je diskriminirano jer ne pripadaju konstitutivnim narodima ili žive u 'pogrešnom' entitetu. Teško je milimetrima ići prema EU u takvim uslovima, ali će nas Brisel primorati na bržu implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava", ocijenio je on dodajući da je loša statistika ispunjenih obećanja Vijeća ministara (samo 7 od 251) rezultat nedostatka političke volje i opstrukcija koje dolaze prvenstveno iz SNSD-a.

Zastupnik se osvrnuo i na međunarodne aktivnosti lidera SNSD-a Milorada Dodika i Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH te njihove poruke o izlasku iz Dejtonskog sporazuma.

"Nema nikakvog unisonog izlaska Dodika niti Čovića iz Dejtona. Dodik puno zuji, a malo meda daje. Njegov boravak u inostranstvu u realnosti ne predstavlja nikakvu snagu niti opasnost da oni mogu izlobirati nešto destruktivno u washingtonskim hodnicima gdje se uslikavaju sa zvaničnicima", smatra Čamdžić.

Na samom kraju, Čamdžić je prokomentarisao i predstojeću borbu za Predsjedništvo BiH, ističući Denisa Bećirovića kao glavnog kandidata.

"Na bošnjačkom spektru će biti određene gužve. Denis Bećirović ne treba da se opušta, ali nema razloga ni za strah. On je uz podršku stranaka protiv Izetbegovića ostvario prednost od preko sto hiljada glasova. Bit će interesantno vidjeti koga će SDA isturiti, ali Denis Bećirović je tu veliki, veliki favorit", zaključio je Mirsad Čamdžić u razgovoru za N1.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad