Nakon odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta da kantoni u Federaciji BiH moraju izvršiti reviziju postojećih Zakona i propisa o raspolaganju državnom imovinom, Vlada FBiH je krenula u ovaj proces i formirala radnu grupu za ocjenu zakona, a naložila nadležnim ministarstvima da se pozabave izradom novih zakona. Ipak sve bi moglo ići teško jer je na stotine takvih objekata, odnosno zemljišta na kojima su objekti izrađeni. Muharem Cero, stručnjak za imovinu za N1 kaže kako je prema Dejtonskom ustavu dobar dio te imovine u kapacitetu podijeljenih nadležnosti.

“Šumarstvo, vodoprivreda i poljoprivreda podijeljene je nadležnosti između kantona i Federacije, ali se ta imovina kojom se gospodari i koja se tretira kao državna, isčitavala kao imovina i vlasništvo kantona i prema njoj se postupalo na način što se njom disponiralo ne samo u kapacitetu korištenja i upravljanja, nego se njom i raspolagalo”, kaže Cero.

Tri se kantona ističu – Hercegovačko-neretvanski, Unsko-sanski i Srednjobosanski, jer je na ovim područjima bilo mnogo zemljoradničkih zadruga koje su koristile državno zemljište. Cero kaže da je u procesu privatizacije i vlasničke tranzicije, imovina završavala na način što su se vlasnici te imovine isčitavali krivo, antiustavno.

“U SBK su, naprimjer, bile ogromne zadruge. Mislim da se poljoprivredna zadruga zvala ‘Vlašić’ i raspolagala je ogromnom količinom zemljišta, međutim, poslije privatizacije i vlasničke tranzicije, to zemljište je dobijalo čudnu putanju građevisnkog zemljišta. Nastajali su tržni centri, stambeni objekti. Višestruko, ne samo jednom, neustavno i nezakonito imovina je mijenjala vlasnika i u krajnjem, prestajala je biti imovina pod zabranom raspolaganja i ulazila u proces vlasničke tranzicije, te mijenjala vlasnika što je u suprotnosti sa Zabranom o raspolaganju državnom imovinom. Isto je i u Kantonu 10. Zemljoradničke zadruge koje su se bavile stočarstvom u tom kraju, prilikom privatizacije tih zadruga vlasnici su postajali Lijanovići. U HNK, općina Neum je mijenjala vlasnike”, poručuje Cero

Dodaje kako nadležna Pravobranilaštva nisu reagovala, kako bi zaštitila državnu imovinu, pa je ona zato stalno mijenjala vlasnika.

“Nisam siguran da nije višestruko završavala u promjenama vlasnika i da će pitanje ništavosti i povrata u prethodno stanje itekako biti teško. Očekivati je da inicijative iz Vlade FBiH naiđu na otpore. Cijenim da će, ako pravobranilaštva reaguju, imovina, odnosno, ugovori o prenosu vlasništva biti ništavni, da će se imovina vratiti u pređašnje stanje, sa pravom nastavka korištenja do donošenja Zakona o državnoj imovini”, smatra Cero

Zbrku su napravili kantoni, gradovi i Općine iz ličnih interesa, pa su se “igrali” sa postojećim Zakonom, jer su korištenje, odnosno, koncesioniranje preveli na vlasništvo.

“Prenijeli su više prava nego što imaju. Zato su ti ugovori, ne nezakoniti, nego ništavni. Moraju sve vratiti u status prava korištenja i izvlastiti vlasnika koji je nezakonito stekao vlasništvo. Jer oni su prenijeli više prava nego što ih imaju. Očekivati je da su tu izgrađeni objekti, fabrike, benzinske pumpe, tržni centri. Vrlo će biti teško vraćanje u pređašnje stanje iIi tzv. brišuće tužbe neće postizati učinke, jer bi to podrazumijevalo rušenje postojećih objekata”, kaže Cero.

Prema njegovom mišljenju, rješenje je uspostava suvlasništva u izgrađenom objektu. Ako je neko izgradio neko objekt, valjda i zemlja nešto vrijedi.

“Država, odnosno titular, bi mogla uspostaviti suvlasništvo nad tim objektom i dijeliti dobit, što opet pretpostavlja da takvo šta bude utvrđeno Zakonom o upravljanju, korištenju i raspolaganju državnom imovinom koji će biti donesen, moguće u idućem sazivu državnog parlamenta. Članice PIC-a ubrzavaju ovu cijelu proceduru i ne bi me iznenadilo da se to dogodi i u aktuelnom sazivu Parlamentarne skupštine”, zaključio je Cero.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad