Država u blokadi, a međunarodni dužnosnici pišu pisma i nude nagodbe. Piše i Dragan Čović. Upozorava međunarodne dužnosnike kako se Bosna i Hercegovina nalazi u najvećoj krizi u svojoj postdejtonskoj historiji.

U pismu visoki predstavnik Christian Schmidt navodi kako je uloga Parlamenta kao političkog predstavničkog tijela da pokuša donijeti vlastiti zakon o zabrani negiranja genocida. U međuvremenu postojeći, kojeg je nametnuo Valentin Inzko, treba tumačiti kroz dva koncepta, odnosi se na pojedince koji su počinili ratne zločine, a ne narode ili etničke grupe u cjelini. Drugo, ne pravi razliku na osnovu etničke pripadnosti žrtve, niti između etničke pripadnosti počinitelja. Svaki novi zakon trebao bi uključiti ove koncepte, navodi visoki predstavnik u pismu parlamentarcima i dodaje:

“Bit ću spreman da ukinem postojeći Zakon kada na snagu stupi novi zakon usklađen s evropskim i međunarodnim standardima koji je usvojila Parlamentama skupština Bosne i Hercegovine. Zakon koji je donesen u julu 2021 . godine bi u tom slučaju postao suvišan i bio bi povučen. Do donošenja ovakve odluke naroda i njihovih predstavnika, postojeći Zakon ostaje na snazi u cijeloj Bosni i Hercegovini”.

Mogućnost povlačenja Inzkovog zakona, Christian Schmidt nagovijestio je i na konferenciji održanoj nakon dvodnevne sjednice Vijeća za implementaciju mira u Sarajevu, kazavši kako je već dva puta te informacije dostavio Parlamentu…

“Onda bi na taj način tim zakonom zamjenile izmjene i dopune na Krivični zakon BiH, a prednost bi dobio Zakon koji bi donio državni organ ove zemlje”, ističe Schmidt.

Kada je i s kim u dva navata razgovarao visoki predstavnik, ostalo je nepoznanica. Parlamentarci koje smo kontaktirali kažu kako je ovo prvo i jedino pismo koje je stiglo iz OHR-a. Zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH Damir Arnaut nije optimista.

“Ne govori se o Inzkovom zakonu i mijenjanju, govori se o potpuno novom zakonu u Parlamentu na kojem visoki predstavnik insistira da bude u skladu sa međunarodnim standardima – da poštuje žrtve, istinu, presude. Ukoliko se takav zakon usvoji, moguće je povlačenje Inzkovog zakona. No nisam optimta da gospoda Izetbegović, Čović i Dodik mogu doći do bilo kakvog kompromisa”, smatra Arnaut.

Zanimljivo da se u javnosti danas našlo još jedno pismo. Ovaj put Dragan Čovića adresirano na međunarodnu zajednicu u kojem piše da je na inicijativu, uz ostalo i međunarodnih predstavnika, ne navodeći kojih, preuzeo ulogu medijatora u pokušaju vraćanja srpskih predstavnika u institucije.

“Zbog toga su delegati HDZ-a u Domu naroda PSBiH podržali zaključak kojim se traži povlačenje Inzkovog zakona, što se u konačnici maliciozno predstavilo kao negiranje ili pokušaj negiranja ratnih zločina i genocida”, tvrdi Čović.

Ovu priču danas je novinarima prenio i Zoran Milanović, predsjednik RH, odgovarajući na novinarsko pitanje u vezi njegovih istupa o genocidu, ali i bošnjačkom vodstvu za koje je kazao kako su zloupotrijebili pokušaj HDZ-a da se predstavnici Srba vrate u institucije. Kao i prethodnih dana, vrh SDA nije štedio, ovaj put ni Vijeće za provedbu mira.

“Fosfornom brzinom tzv. srpska strana i HDZ optuženi da su htjeli ukinuti Inzkovu kolonijalnu odluku da je negiranje genocida kazneno djelo. Normalnom čovjeku s minimalno skepse to smrdi. ‘Ajde Srbi, ali gdje je tu HDZ, Čović? To je samoubojstvo. Istina je da su uz posredovnja i nagovaranje međunarodne zajednice, a to su ti politički direktori, ljudi koje niko ne zna, prihvatili prijedlog da tu odluku ukinu i donijeli novu istog sadržaja. Zato srpska strana, potpuno ih razumijem, ima problem s kolonijalnim upravljanjem BiH. Dakle, neki prokurator Judeje Inzko ili kako god se zove, donosi odluku snagom ustava. To ne može biti. Ideja je bila da se pokaže jednak politički stav u proceduri BiH, ne kolonijalne uprave. I tu su im hrvatski predtsavnici bili spremni dati ruke. I čim su krenuli – krivi, genocidni gadovi, žele ukinti kažnjivost negacije genocida. To me podsjeća na najniže uličarske fore”, kaže Milanović.

Podsjetimo da su Milanovićeve ranije izjave o genocidu koji je “Srebrenicu” definirao zločinom sa elementima genocida osudili su i vlast i opozicija u Hrvatskoj, ali i brojne nevladine udruge koje su podvukle da je nedopustivo prebrojavati žrtve, relativizirati genocid u Srebrenici.

O posljednjim istupima u kojima vrijeđa međunarodnu zajednicu i ponovo bošnjačke predstavnike, Andrej Plenković, hrvatki premijer kratko je kazao kako takve izjave “štete”.

“Vidim da je u top formi, da je brilijantan posljednjih dana”, kazao je Plenković koji u ponedjeljak stiže u posjetu BiH, a posjetu Travniku najavio je i Zoran Milanović.

Inače, podsjetimo da su u nekoliko navrata pojedini parlamentarci pokušali na dnevni red Paralamentarne skupštine staviti izmjene Krivičnog zakona, no nikada nije bilo većine, odnosno političke volje da se ovo pitanje uopšte otvori.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad