Neizvjesno je i kako će rast kamatnih stopa utjecati na tržište nekretnina. U tom segmetru bilježi se veliki rast cijena, i do 35 posto. No taj rast nije rezultirao smanjenon potražnjom za stanovima. Naprotiv.

Pod kirijom. Ili u stanu od člana porodice koji živi van BiH. Tako uglavnom žive mladi u našoj zemlji. Poput Mirze Kasumovića, koji sa ženom i kćerkom, živi u stanu čiji je vlasnik njegov otac.

“Ja sam porijeklom iz okoline Tuzle, tamo sam sa sela, imamo kuću od oca, vjerovatno bi živjeli sa njima da nemam ovaj stan.” kaže nam Mirza.

Kao što žive i brojni drugi. U zajednici. Jer nemaju načina da nekretninu kupe.

”
Meni je žao omladine, oni ne mogu dobiti stalni posao, kreditno su nesposobni, kako dići kredit, kako doći do stana.” kaže jedan Sarajlija.

Za oko 35% porasla je cijena stanova u Republici Srspkoj u odnosu na prošlu godinu. U Federaciji za oko 7%. No statistika ipak pokazuje da se broj prodanih stanova skoro pa i ne smanjuje. Posebno u glavnom gradu. Što potvrđuje i struka.

U Sarajevu, gdje je cijena jednog kvadrata u centru 5 do 6 hiljada, a na periferiji oko 2 i po hiljade maraka, kažu agenti, traži se stan više. Čak 50% nekretnina nemaju potrebu stavljati na oglas. Potražnja je ogromna, ali nedostaje ponuda. Upravo zbog toga i visoke cijene.

I nema indicija da će u narednom periodu padati. Ukoliko se ne počne graditi. A investitori u posljednje vrijeme čini se, izbjegavaju BiH.

“Procedure su jako teške. Vi ako sada želite da napravite jedan objekat bilo gdje ovdje gdje ste vi, kaže se u fazi je izrada regulacionog plana, dok je faza regulacionog plana u izradi, vi ne možete napraviti ništa, a taj regulacioni plan može trajati 10 godina, niko nije kriv, svima o.k, a cijene stanova 6 hiljada, to je nenormalno.” rekao nam je vlasnik agencije za nekretnine Spaho Ljajić.

A predviđanja su ekonomskih stručnjaka da uskoro neće biti većih ulaganja u nekretnine, budući da FED i Centralne banke širom svijeta dižu kamatne stope. Na bh. tržištu postoje i određene anomalije. Uglavnom zbog dijaspore, kažu eksperti. Nekretnine uzimaju iz neekonomskih razloga, što uvjetuje dugoročno rast cijena.

“Pored toga sada imamo tu inflaciju koja uvjetuje rast cijena faktora proizvodnje inače inputa posebno za građevinske radove, za građevinu, i to uvjetuje rast cijena po kvadratu za novogradnju. Međutim neobično je i zato je tržišna anomalija da se još uvijek održava visoka cijena starogradnje.” rekao je ekonomski stručnjak Admir Čavalić za N1.

No balon mora puknuti, onda kada više niko ne bude mogao kupiti stan. Moguće uskoro, kaže struka, budući da bh. građani, pa i oni koji žive van nje, sve više novca troši na hranu, energente i komunalije. To bi u narednom periodu moglo odložiti eventualnu kupovinu nekretnina i na taj način uvjetovati postepeni pad cijena nekretnina na domaćem tržištu. A svakako, poručuje struka, počnite graditi.