Direktor Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH Darko Ćulum izjavio je da samo dobrom saradnjom sa svim policijskim agencijama SIPA može odgovoriti svim bezbjednosnim izazovima i boriti se protiv najsloženijih vidova kriminala, te da istrajava u borbi protiv svakog oblika kriminala i nezakonitog ponašanja, između ostalog, i u vlastitim redovima.

“Insistiraću da saradnja bezbjednosnih struktura u BiH na svim nivoima bude još bolja kako bi se zajednički odgovorilo na najsloženije bezbjednosne izazove, kao što je aktuelno pitanje u vezi sa ilegalnim migracijama”, rekao je Ćulum u intervjuu Srni.

On je napomenuo da SIPA pruža pomoć Graničnoj policiji BiH u zaštiti istočne granice BiH, odnosno u sprečavanju i otkrivanju organizovanih kriminalnih grupa i pojedinaca, koji se bave krijumčarenjem ilegalnih migranata.

Na pitanje postoje li opstrukcije u nekim važnim istragama, odnosno da li su pripadnici SIPA-e pod pritiskom politike s obzirom na to da se na meti akcija nalaze i poznate ličnosti iz svih sfera života, Ćulum je odgovorio da “do sada nije osjetio konkretne pritiske na rad Agencije”. On je napomenuo da se sve istrage vode pod nadzorom i rukovođenjem postupajućeg tužioca i da je u toku istrage najbitnije pronaći odgovarajuće i adekvatne dokaze, jer SIPA traži dokaze, a nakon toga razmišlja o počiniocu krivičnog djela, odnosno izvršiocima.

Ćulum smatra da bi bilo lakše raditi i posvetiti se samo istragama da nema određenih pritisaka, kritika, anonimnih predstavki po kojima se takođe mora postupati, a “vrlo često su usmjerene na diskreditaciju određenih lica”.

“U tom smislu, uložimo puno energije i truda, te materijalno-tehničkih sredstava, a na kraju to rezultira okončanjem istrage bez utvrđenih elemenata krivičnog djela. Svjestan sam da je i ovo nečiji zadatak, a možda i cilj da nas odvrati od naših prioriteta u radu i osnovnih poslova i zadataka”, istakao je direktor ove policijske agencije.

O psihološkoj procjeni zaposlenih, a posebno onih koji imaju dozvolu za nošenje oružja, Ćulum je rekao da se prilikom prijema kandidata u radni odnos radi ljekarski i psihološki pregled, dok u toku službe ne postoji zakonska mogućnost, odnosno obaveza redovnog ljekarskog provjeravanja zaposlenih.

“Smatram da je to nedostatak i u tom pogledu preduzimaju se aktivnosti da se normativno utvrdi obaveza redovnog ljekarskog pregleda za vrijeme službe. U tom pogledu, prevencije radi, rukovodioci organizacionih jedinica u Agenciji imaju obavezu da prate rad i ponašanje zaposlenih i o tome obavijeste svoje nadređene”, rekao je Ćulum.

Takođe, dodao je on, vrši se redovno godišnje ocjenjivanje zaposlenih, a sve eventualne sumnje na nepravilnosti u radu dodatno se provjeravaju u okviru internih, disciplinskih i drugih postupaka.

“Svakog za koga se posumnja da svojim ponašanjem odaje utisak lica kome je potrebna ljekarska pomoć, rukovodilac Agencije može uputiti na vanredni ljekarski pregled”, napomenuo je Ćulum.

Na pitanje da li SIPA ima pristup elektronskim bazama podataka /CIPS-ovoj/, on je rekao da se pravo pristupa elektronskim bazama odvija na osnovu sporazuma sa drugim policijskim agencijama i nadležnim institucijama i da sve agencije na zahtjev ove agencije dostavljaju tražene podatke.

“Takođe, u skladu sa pozitivnim zakonskim aktima u Agenciji vode se i druge interne evidencije koje u znatnoj mjeri olakšavaju i pomažu u radu zaposlenim”, rekao je direktor SIPA-e.

Komentarišći činjenicu da mnoge važne, pa i informacije koje bi trebalo da budu tajne, završe u medijima, Ćulum je rekao da su svi zaposleni u Agenciji dužni da čuvaju podatke na osnovu Zakona o zaštiti tajnih podataka, a pogotovo one podatke koji su označeni stepenom tajnosti.

“Ovo utiče na kvalitet i tok same istrage, jer svaka istraga sama po sebi je tajna, bez obzira da li je označena stepenom tajnosti ili nije. Sipa definitivno radi i na prevenciji kako iz policijskih redova ne bi dolazilo do odavanja službenih podataka”, rekao je on.

Ćulum je podsjetio da su krajem 2019. godine lišili slobode dva lica zaposlena u agenciji koja imaju status državnih službenika, zbog postojanja osnova sumnje da su okviru predmeta kodnog naziva “Pero” drugim licima odavala službene podatke.

SIPA istrajava, dodao je on, u svojoj opredijeljenosti u borbi protiv svakog oblika kriminala i nezakonitog ponašanja, između ostalog, i u vlastitim redovima – to je, prije svega, nedopustivo i neprofesionalno ponašanje policijskih službenika u bilo kojoj policijskoj agenciji, pa i Sipi, što predstavlja povrede koje su propisane pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti, a nekada i krivično djelo.

“Siguran sam da građani imaju povjeranje u rad SIPA-e”, odgovorio je Ćulum na pitanje koliko građani BiH mogu imati povjerenje u rad SIPA-e, s obzirom na to da je i protiv nekih njenih pripadnika otvorena istraga.

Prema njegovim riječima, Agencija nastoji da nacionalna stuktura zaposlenih okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva, pa tako i na rukovodnom nivou.

“Trenutno agencija ima ukupno 773 zaposlena, što je 81 odsto u odnosu na broj sistematizovanih radnih mjesta, od čega su 567 policijski službenici, 73 državni službenici i 133 zaposlenici. U protekloj godini radni odnos u Agenciji zasnovalo je 25 policijskih službenika, četiri državna službenika i četiri zaposlenika”, naveo je Ćulum.

Prvi čovjek ove agencije potvrdio je da SIPA ima dovoljno dobrih kadrova koji kvalitetno i odgovorno rade svoj posao, a materijalno je i tehnički opremljena da se može operativno suprotstaviti svim vidovima kriminala i odgovoriti na sve bezbjednosne izazove današnjice.

Ćulum je na kraju ocijenio da je u proteklom periodu SIPA postigla dobre rezultate u realizaciji poslova i zadataka iz svoje nadležnosti, čime je potvrdila ulogu značajne policijske agencije u BiH, te poželjnog partnera u međunarodnoj i međuagencijskoj policijskoj saradnji i stekla povjerenje građana.