Huliganski neredi, uništavanje kulturno-historijskih i vjerskih simbola Mostara uvijek iznova dižu nacionalne tenzije u gradu na Neretvi. Posljednji događaj koji je uzburkao javnost a koji je izazvao mnoštvo političkih reakcija je krađa u Sabornoj crkvi Svete Trojice, nakon čega je ostala u potpunom mraku. Da li građani Mostara žive u mraku i kome smetaju zvona Saborne crkve.

Kome smetaju zvona crkve, kome smeta Partizansko spomen groblje, kameni natpis na Starom mostu „Don't forget 1993“, ili spomen obilježje poginulim pripadnicima Armije BiH. Bezbroj je sličnih primjera devastacije, zbog kojih najviše trpi grad i njegovi građani.

“To je manifestacija huliganizma i namjenski proizvodnje problema, jer pojedine političke strukture politički opstaju samo ukoliko samo ukoliko postoje problemi, prije svega u oblasti međunacionalnih i međureligijskih odnosa, pa se to seli na sferu ideoloških odnosa“, kazao je Milan Sitarski.

Spomenici u ovom gradu oduvijek su bili kamen spoticanja, te predmet ispoljavanja mržnje, kao i povod za novo izazivanje podjela i napetosti, ali ne i jedini.

“Nažalost kroz sport i kulturu najviše. Mislim da je to naočiglednije, potom tu je budžet. Šta znači kad kažu „bit će pola nama, pola vama“. Pa čim si izgovorio to napravio si segregaciju, to je smiješno, treba napraviti dobre ideje koje koriste svi. Zatim školstvo, šta znači „Dvije škole pod jednim krovom“ a onda naprave sat, dva između da se djeca ne viđaju, pa onda ostavljaju poruke na stolovima koje nisu ljubavne”, kazao je Orhan Maslo, iz rok škole Mostar.

Da li Mostarce treba miriti? Tema je to panela o kojoj se danas govorilo u Mostaru. Umjesto da ih se miri, Mostarce ne treba svađati poručio je gradski vijećnik Velibor Milivojević.

“Radio sam u različitim ustanovama , razgovarao sam i razgovaram s građanima Mostara u kojem god dijelu se oni nalazili, i građane ne treba miriti, nego ih ne treba uporno svađati”, naveo je Velibor Milivojević, vijećnik u gradskom vijeću Mostar.

“Hrvati nisu daleko od toga da Bosnu doživljavaju kao svoju domovinu , oni doživljavaju Hrvatsku kao domovinu svoga naroda, međutim da bi Hrvati doživljvali Bosnu kao svoju vlastitu domovinu onda se u njoj moraju osjećati ravnopravni i prihvaćeni”, rekao je Fra Ivo Marković, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.

Iako su evidentni primjeri uspješne saradnje, dijaloga i političkog angažmana, koji pokazuju da Grad, ipak određenim koracima ide naprijed, nemili događaji koji nažalost nisu rijetka pojava, usporavaju i u značajnoj mjeri onemogućavaju napredak.