Da li je Dodik poslan kući iz Moskve sa zadatkom?

U tekstu se navodi da je i prije Dodikove posjete Moskvi BiH “djelovala bliže novom oružanom sukobu” nego ikad prije od 1995. Godine, te da Dodik aktivno radi na daljnjoj destabilizaciji zemlje, “a njegovi potezi vjerovatno dolaze po direktivama iz Moskve i uz koordinaciju s Beogradom”.

U potrazi za saveznicima

Dodik je potom krenuo na turneju po Srbiji, Izraelu i Rusiji, gdje se sastao s predsjednikom Vladimirom Putinom.

To je izazvalo spekulacije da Dodik možda traži azil u Beogradu ili Moskvi, “za slučaj da se situacija u BiH ne razvije u njegovu korist”, navodi se, te se ističe da njegov dolazak u Moskvu nije bio planiran i da u početku nije bilo jasno hoće li ga Putin uopšte primiti.
“Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da će, ako do sastanka dođe, javnost biti obaviještena. Nekoliko sati nakon Peskovove izjave, Dodika je primio Putin. I poslao ga nazad kući. Separatistički lider bosanskih Srba očigledno je korisniji Putinu na Balkanu, gdje može izazvati veću nestabilnost – pa čak i novi rat”, navodi bne IntelliNews.

“Dok zemlje jugoistočne Evrope redom pristupaju NATO-u i teže članstvu u EU, Dodik je koristan saveznik za Putina na Balkanu. Već godinama postoje izvještaji da Kremlj finansira i obučava paravojne grupe u Republici Srpskoj s ciljem da ih iskoristi kako bi skrenuo međunarodnu pažnju s Ukrajine”, dodaje se.

S druge strane, EU aktivira svoju diplomatiju kako bi pokušala ublažiti tenzije.

“Međutim, biće potrebno više od posjeta i razgovora da bi se spriječio mogući novi rat na Balkanu”.

Najava vojnog saveza

Po povratku u Banju Luku, Dodik nije dugo čekao prije nego što je dodatno eskalirao situaciju. Dana 4. aprila izjavio je da će predložiti formiranje vojnog saveza između Republike Srpske, Srbije i Mađarske – što se tumači kao direktna prijetnja miru.
Tvrdio je da taj potez nije usmjeren ni protiv koga. Međutim, entitet ne može učestvovati u vojnim savezima, jer je to prema ustavu i Dejtonskom mirovnom sporazumu dopušteno isključivo na državnom nivou.

U međuvremenu je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upozorio da situacija u Bosni “izmiče kontroli”, i za to stanje optužio bošnjačke političare.

Još jedan Dodikov saveznik je mađarski premijer Viktor Orban. On godinama brani Dodika i njegov autoritarni stil vladanja.

“Postojale su glasine da su mađarski policajci, navodno poslani u RS radi redovne patrole, pomogli Dodiku i (Nenadu) Stevandiću prilikom prelaska granice. Iako za to nema dokaza, lokalni mediji su spekulisali da su mađarski policajci bili tamo kako bi pomogli Dodiku, Stevandiću i Viškoviću da pobjegnu iz zemlje ako bi im prijetilo hapšenje”, navodi se.

Ističe se da je Mađarska pod Orbanom već ranije intervenisala na Balkanu da bi pomogla Orbanovim saveznicima, među njima i bivšem premijeru Sjeverne Makedonije Nikoli Gruevskom. Budimpešta mu je dala azil nakon što je pobjegao iz Makedonije kako bi izbjegao zatvorsku kaznu za korupciju.

"Bez međunarodne intervencije, BiH je na veoma opasnom putu"

“Kako Bosna postaje sve nestabilnija, jedina šansa za sprječavanje novog građanskog rata – koji bi se mogao proširiti i na ostatak Balkana – su odlučniji koraci EU i NATO-a”, navodi se, te se dodaje da je EU već povećala broj vojnika u svojoj mirovnoj misiji ALTHEA u zemlji, prebacivši značajan broj njih u Republiku Srpsku.

“Međutim, oni još ne poduzimaju konkretne korake kako bi proveli naloge za hapšenje koje je izdala državna pravosuđe, iako imaju ovlasti da pomognu lokalnoj policiji u takvim slučajevima. Procjena državne policije je da postoji značajan rizik od oružanog sukoba u slučaju pokušaja hapšenja Dodika, Stevandića i Viškovića. Upravo tu bi EUFOR trebao odlučnije djelovati i pomoći Bosancima da sa scene uklone one koji su odgovorni za trenutnu krizu”, ističe se.

EU pojačava diplomatske napore, ali njeni predstavnici nisu dobrodošli u Republici Srpskoj. Dana 4. aprila, Dodik je naredio protjerivanje njemačke državne ministrice za Evropu i klimu, dr. Anne Lührmann, “prijeteći njoj i njenom timu nasiljem ako ne napuste teritoriju”.

NATO se također više oslanja na diplomatske napore. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte pozvao je Dodika da poštuje državnu pravdu i odsluži svoju zatvorsku kaznu.

“Kao što se i očekivalo, Dodik je rekao da to neće učiniti. Također je vrlo malo vjerovatno da će Dodik poslušati bilo kojeg predstavnika EU ili NATO-a i povući se s puta na kojem se već nalazi – osim ako ne ostane bez ikakve druge opcije. Ipak, bez ozbiljnije međunarodne intervencije, BiH ostaje na veoma opasnom putu”, navodi se.