„Dajemo gas, ali ne idemo nigdje“: Bivši diplomata o tome ko koči evropski put BiH

Osvrćući se na obraćanja predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića pred Generalnom skupštinom UN-a, Hajrić je kazao da je dobro što postoji, kako je naveo, civiliziran stav prema sahrani osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

„To nije samo pitanje predsjednika BiH i Hrvatske, nego mislim da je veliki broj državnika, predstavnika međunarodne zajednice, reagovao na sličan ili isti način. Pitanje je samo intenziteta“, kazao je Hajrić.

Govoreći o Plenkovićevom nastupu, Hajrić je rekao da je situacija u Hrvatskoj dodatno podgrijana nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio nabavku raketa srednjeg dometa koje bi, kako je naveo Hajrić, mogle ugroziti mnoge gradove i regije u Hrvatskoj.

Kada je riječ o Bećirovićevom obraćanju, Hajrić smatra da je riječ o „vrlo korektnoj, lijepo upakovanoj izjavi koja se bazira na činjenicama“.

Bećirović je tokom obraćanja Generalnoj skupštini UN-a, između ostalog, kritikovao veličanje Ratka Mladića u Srbiji i pozvao UN, Evropsku uniju i druge međunarodne aktere na konkretne korake protiv institucionalnog veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.

„Generalna osuda svjetske javnosti je da je Srbija sebi upisala jedan veliki minus odnosom države prema sahrani Ratka Mladića“, ocijenio je Hajrić.

Komentarisao je i Bećirovićevu izjavu da Srbija nije napustila ideologiju i politike koje vode ka agresiji i genocidu.

„Generalna skupština UN-a je mjesto gdje treba takve stvari reći. Mi treba da govorimo, iako je diplomatija, ali s otvorenim rukavicama“, kazao je.

Hajrić je podsjetio da je Mladić bio komandant Vojske Republike Srpske te je njegovu ulogu povezao s provođenjem politike iz devedesetih godina.

„Mislim da to nije pitanje da li će bh. patriota reći da je predsjednik Bećirović održao dobar, sadržajan govor, nego mislim da je to govor i stav baziran na činjenicama i Međunarodnog suda, suda Ujedinjenih nacija, na čijoj Generalnoj skupštini su izrečeni takvi stavovi u ime Bosne i Hercegovine“, rekao je Hajrić.

Hajrić: Ne treba se ustručavati da stvari nazovemo pravim imenom

Hajrić smatra da se od snažnih poruka izrečenih pred Generalnom skupštinom UN-a mogu očekivati i određene posljedice.

„Kada izrečete tako jake stavove koji odzvanjaju jače nego izražavanje zabrinutosti na koje smo navikli od strane međunarodne zajednice, onda se pokrene čitav niz mogućih konsekvenci, uključujući moguće sankcije i sve ostalo što stoji u repertoaru, u arsenalu kazni i pojedinih država u bilateralnim odnosima i međunarodne zajednice“, rekao je.

Dodao je da, prema njegovom mišljenju, postoji razlog da se očekuje odgovornost zbog načina na koji je organizovana Mladićeva sahrana.

Kada je riječ o mogućim reakcijama Evropske unije prema Srbiji, Hajrić smatra da bi, prema standardima EU, neka vrsta sankcije odnosno kažnjavanja za takvo ponašanje morala uslijediti. Ipak, ne vjeruje da će se to dogoditi.

Kritikovao je rukovodstvo Evropske komisije, navodeći da njeni zvaničnici, prema njegovoj ocjeni, ne pokazuju dovoljno liderstva.

Podijeljena vanjska politika BiH

Jedna od tema razgovora bio je i nastup Bosne i Hercegovine na međunarodnoj sceni, odnosno različite poruke koje bh. zvaničnici šalju iz New Yorka i Washingtona.

Komentarišući tvrdnje iz Republike Srpske da Bećirović nije imao usaglašenu platformu Predsjedništva BiH za nastup, Hajrić je kazao da je nedostatak jedinstvenog stava politička realnost Bosne i Hercegovine.

„Nažalost, mi nemamo mogućnost da u okviru Predsjedništva ostvarimo jedinstven stav koji bi zaštitio interese države Bosne i Hercegovine, jer u Predsjedništvu sjedi osoba kojoj je cilj da razgradi što je moguće više od države Bosne i Hercegovine“, kazao je Hajrić.

Osvrnuo se i na izjavu Ane Trišić-Babić, vršiteljice dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske, koja je kritikovala Bećirovićev nastup bez konsenzusa Predsjedništva.

„Žali se što Denis Bećirović nema platformu Predsjedništva za nastup, a onda kaže da je nema dvadeset godina. I, naravno, želja bi bila tih u Republici Srpskoj da Bosna i Hercegovina i ne govori, da umukne. A to ne vidim da će se desiti“, rekao je.

Prema njegovim riječima, bh. zvaničnici koji su lojalni državi nastavit će djelovati na takav način dok se ne postigne „prihvatljiv konsenzus koji štiti interese Bosne i Hercegovine“.

O Plenkovićevim porukama i „legitimnom predstavljanju“

Hajrić je komentarisao i dio Plenkovićevog obraćanja u kojem je hrvatski premijer govorio o položaju Hrvata u BiH i legitimnom političkom predstavljanju.

Hajrić je naveo primjere bivših hrvatskih predsjednika koji nisu dolazili iz HDZ-a, poput Stipe Mesića, Ive Josipovića i Zorana Milanovića, postavljajući pitanje zašto se isti princip političke konkurencije ne bi primjenjivao i u BiH.

Govoreći o izboru članova Predsjedništva BiH, naveo je da Ustav propisuje da jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin predstavljaju Bosnu i Hercegovinu.

„Ne predstavljaju narode Bosne i Hercegovine. Prema tome, legalno je stvar potpuno čista, ali se mi dvadeset godina vrtimo oko svog repa raspravljajući o nekakvom legitimnom predstavljanju“, rekao je Hajrić.

Govoreći o zastupljenosti Hrvata u institucijama, Hajrić je iznio niz kritika na račun politike HDZ-a BiH, tvrdeći da ta stranka štiti interese uske grupe i da njena politika nije dovoljno usmjerena prema Hrvatima koji žive izvan zapadne Hercegovine.

„Hrvata ima i u Sarajevu, i u Tuzli, i u Banjoj Luci, i Derventi i tako dalje. Sva ta mjesta bilježe sve manje Hrvata zato što je politika HDZ-a fokusirana na interes Hrvata u samo tom jednom malom dijelu na jugu Hercegovine“, rekao je.

Evropski put i uloga međunarodne zajednice

Govoreći o blokadama na evropskom putu BiH, Hajrić je rekao da su poznata imena političkih aktera koji opstruiraju procese, ali da istovremeno u različitim strankama postoje ljudi s kojima je moguće sarađivati.

„Bosna i Hercegovina je opstala i u mnogo težim uslovima i s mnogo većim opstrukcionistima. Preživjeli smo i genocid. Preživjeli smo i tu jednu agresiju. I evo, trideset i nešto godina iza rata pokušavamo da napredujemo bržim korakom, da uhvatimo taj voz prema Evropi“, kazao je.

Posebno je kritikovao činjenicu da godinama nisu riješena pitanja poput donošenja dva zakona ili imenovanja glavnog pregovarača s Evropskom unijom, ocijenivši takvo stanje „nedopustivim i neodgovornim“.

Hajrić smatra da bi međunarodna zajednica trebala imati aktivniju ulogu, podsjećajući na period Paddyja Ashdowna i drugih visokih predstavnika.

Prema njegovom mišljenju, visoki predstavnik nije institucija izvan sistema, već je Dejtonskim mirovnim sporazumom definiran kao jedna od institucija zaduženih za njegovu provedbu.

„Kada vidi da ima prostora za napredak, a neko ga namjerno sprečava, tu je visoki predstavnik. On ima ovlasti da to čini. Svojim nečinjenjem pomaže opstrukciju u provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma“, smatra Hajrić.

„Američki ambasador i visoki predstavnik jesu motori promjena“

Hajrić smatra da bi rješavanje pitanja novog visokog predstavnika pozitivno uticalo na političke procese u BiH, bez obzira na to da li bi funkciju preuzeo neko od postojećih kandidata ili potpuno novo ime.

Slično vidi i ulogu budućeg američkog ambasadora.

„Visoki predstavnik i američki ambasador jesu motori promjena u Bosni i Hercegovini“, rekao je.

Prema njegovom mišljenju, nakon izbora nove vlasti trebalo bi da zajedno s novim američkim ambasadorom i visokim predstavnikom stave glavne probleme u BiH na sto i dogovore način njihovog rješavanja.

O izborima: „Nisam čuo ništa novo o programima“

Govoreći o predstojećim izborima u BiH, Hajrić je kazao da se nada da će građani više pažnje posvetiti konkretnim kandidatima i njihovom dosadašnjem radu.

„Ja zaokružujem samo imena ljudi kojima vjerujem. Tako na neki način, ili ličnim primjerom, ne glasam za neku većinu, ne glasam za neke ljude koje ne znam“, rekao je Hajrić, iznoseći svoj lični pristup glasanju.

Kada je riječ o dosadašnjem toku predizborne kampanje, kaže da nije čuo ništa novo.

„Nisam čuo ništa novo o programima. Ne vidim da iko spominje programe stranaka. Čak mislim da su oni, kao što je ranije bilo, vrlo slični, k'o jaje jajetu“, kazao je.

O Vučiću i Srbiji

Hajrić se osvrnuo i na očekivano obraćanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Generalnoj skupštini UN-a.

Ocijenio je Vučića kao „lidera u odlasku“ i iznio očekivanje da će njegovo obraćanje sadržavati dosta objašnjavanja, a malo govora o napretku.

Govoreći šire o regionu, Hajrić smatra da BiH, uprkos brojnim unutrašnjim problemima, pokazuje određeni stepen stabilnosti.

„Bosna i Hercegovina, koja ima svojih neriješenih problema, ipak se pokazuje kao neki faktor stabilnosti u ovom nestabilnom regionu“, kazao je.

Trumpov nastup i budućnost međunarodnih odnosa

Na kraju razgovora Hajrić je komentarisao i obraćanje američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Upoređujući ga s Trumpovim nastupom tokom prvog predsjedničkog mandata, Hajrić je rekao da je ovoga puta odnos delegata bio drugačiji.

Prema njegovoj ocjeni, Trump nije nastupio samo kao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država već „više kao komandant najveće vojne sile u historiji svijeta“.

Hajrić je govorio i o odnosu SAD-a prema Ujedinjenim nacijama, američkim finansijskim obavezama prema UN-u te predstojećim međunarodnim susretima za koje smatra da bi mogli biti značajni za globalne odnose.

Posebno je izdvojio očekivani susret kineskog lidera Xi Jinpinga i Trumpa, ocjenjujući da su se odnosi snaga između SAD-a i Kine značajno promijenili u odnosu na njihov susret prije gotovo deset godina.

Govoreći o Iranu, Hajrić je ukazao i na značaj cijena goriva za Trumpovu administraciju uoči američkih međuizbora, zaključujući da postoje interesi Washingtona da kontakti s Iranom budu nastavljeni.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad